Naslovnica Lifestyle Zdravlje

Tumore nikad 
potpuno 
nećemo moći uništiti 
jer mutiraju

'Nema dokaza da stres izaziva karcinom. Uzroci raka leže i u lošoj prehrani, pretilosti i zagađenju okoliša'
23. rujna 2014. u 16:19 0 komentara 2867 prikaza
Igor Štagljar
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

S Igorom Štagljarom, jednim od naših vodećih znanstvenika iz područja biomedicine koji je početkom godine uspio izdvojiti i novi biomarker za liječenje karcinoma pluća, razgovarali smo o budućnosti liječenja tumora, pametnim lijekovima, ali i hrvatskom zdravstvu i stanju u hrvatskoj znanosti.

Što je s novim biomarkerom protiv karcinoma pluća. Kako teku daljnja istraživanja?

Istraživanja na našem Crk II biomarkeru nastavljamo brzim koracima. Uskoro ćemo započeti preklinička istraživanja i, ako sve bude u redu, za dvije godine ćemo testirati naš lijek protiv Crk II i na prvim pacijentima oboljelima od karcinoma pluća nemalih stanica. Ako se i ona pokažu uspješnima, naš bi lijek trebao biti odobren za otprilike 4-6 godina, ovisno kako budu tekle gore navedena istraživanja. U procesu smo i osnivanja vlastite spin-off kompanije u kojoj ćemo našu MaMTH tehnologiju primjenjivati u svrhu pronalaska lijekova protiv brojnih drugih ljudskih karcinoma. Kako je interes za našu kompaniju stvarno velik, još uvijek smo u nedoumici da li da je osnujemo u Silicijskoj dolini u SAD-u ili u Torontu. Odlučit ćemo do kraja godine.

Rak pluća vjerojatno je najsmrtonosnija bolest tako da vaše otkriće daje nadu mnogima. Je li realno očekivati uskoro učinkovitu terapiju?

Rak pluća zaista je najsmrtonosnija vrsta karcinoma jer je od njega prošle godine u svijetu umrlo 1,7 milijuna ljudi. To je izrazito kompleksna vrsta karcinoma jer može biti uzrokovana promjenama (mutacijama) u otprilike desetak različitih ljudskih gena. Na razini genoma (sveukupne DNK sekvence), pacijenti koji boluju od karcinoma pluća imaju promjene na 370 različitih DNK sekvenci u usporedbi sa zdravim ljudima. Ovisno o kojim je mutacijama riječ, takve su i prognoze što se tiče preživljavanja. No, moram spomenuti da se u kliničkim istraživanjima nalazi nekoliko obećavajućih pametnih lijekova. Izdvojio bih CO-1686, novi pametni lijek koji specifično uništava karcinom pluća uzrokovan mutiranim formama EGFR proteina. Premda se danas protiv tih vrsta karcinoma koriste dva pametna lijeka, erlotinib i gefitinib, nažalost većina pacijenata razvija rezistentnost na oba lijeka, i to samo 6-9 mjeseci nakon što su započeli terapiju. Ako se bude počeo primjenjivati u klinici, CO-1686 predstavljat će veliki napredak u liječenju karcinoma pluća.

Igor Štagljar | Autor : Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL

Zbog čega danas toliko mnogo ljudi, pogotovo mladih, oboli od raka?

Da, rak je veliki problem za čovječanstva. Godine 2012. gotovo je u 14 milijuna ljudi na svijeta dijagnosticiran određeni karcinom, a istraživanja govore da će se u idućih 20 godina taj broj popeti na 22 milijuna. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da je prije dvije godine diljem svijeta utrošeno ukupno 1,16 trilijuna USD za borbu protiv raka, što govori da rak ne uništava samo ljudske živote već i ekonomije čak i najbogatijih zemalja, a da i ne govorim o siromašnim zemljama. Od gore navedenih 14 milijuna ljudi, najčešća vrsta karcinoma je karcinom pluća (1,8 milijuna novih slučajeva u 2012.), zatim rak dojke (1,7 milijuna) te rak debelog crijeva (1,4 milijuna). Više od 70% svih smrtnih slučajeva od karcinoma događa se u Africi, Srednjoj i Južnoj Americi te Aziji, dakle gdje mjere opreza protiv pušenja nisu stroge. Interesantno je spomenuti da se u zemljama Zapadne Europe te u Kanadi, SAD-u i Japanu broj smrtnih slučajeva uzrokovan karcinomima u posljednjih 25 godina smanjio respektabilnih 20%. Razlog tome je zasigurno pojačana prevencija, pogotovo zabrana pušenja na javnim mjestima. No uzroci karcinoma leže i u lošoj prehrani (brza hrana te hrana bogata velikim količinama šećera, zaslađivačima i ostalim štetnim aditivima), zatim pretilosti i povećanom zagađenju okoliša. Mogu reći da je rak “grijeh modernog načina življenja”.

A stres?

Iako stres može promijeniti razinu hormona u tijelu i time poremetiti imunološki sustav, nema znanstvenih dokaza da takve promjene mogu dovesti do pojave karcinoma. Premda su neke nedavno objavljene studije pokazale vezu između stresa i pojave karcinoma dojke, te su studije nastale nakon analiza malog broja pacijenata. Da bi se sa sigurnošću mogla utvrditi veza između stresa i pojave karcinoma, potrebno je napraviti tzv. metastudije koje uključuju analize više od 100.000 pacijenata. Takva je studija nedavno bila napravljena i nije pronašla povećanje broja karcinoma crijeva, pluća, dojke i prostate zbog povećanog stresa kojem su bili izloženi ti pacijenti.

Kako će se rak liječiti u budućnosti?

Prema načelu četiriju slova P (PPPP): to znači da će taj pristup biti personaliziran, predvidiv, preventivan te participativan. Liječnici će na temelju personalnih podataka pacijenata, tj. njihove kompletne DNK sekvence, koju će prethodno dobiti sekvenciranjem njihova genoma za samo 1000 dolara, biti u mogućnosti preventivno spriječiti mnoge bolesti jer će biti u mogućnosti predvidjeti te bolesti. Takva vrsta liječenja bit će, također, participativna jer će odluke o konačnom liječenju i primjeni odgovarajuće terapije biti donesena u suradnji s pacijentom. Na taj ćemo način rak liječiti kao kronične bolesti, što znači da će oboljeli morati uzimati odgovarajuće lijekove cijeli život, ali će moći normalno živjeti. To će biti moguće jer će oboljeli uzimati tzv. pametne lijekove proizvedene gore navedenim personalnim pristupom, a koji će se davati u kombinacijama tako da unište sve zloćudne molekule u tumorskim stanicama. Dakle, ako je za određeni tumor odgovorno 10 zloćudnih molekula, pacijentima će se davati koktel od 10 različitih pametnih lijekova.

Hoće li se kemoterapija ukloniti kao metoda liječenja raka?

Ne, naprotiv, bit će to “pametna” ili “suvisla” kemoterapija. Dakle, kemoterapija će sadržavati koktel pametnih lijekova i neće biti invazivna jer će ciljano neutralizirati samo zloćudne molekule te će tako uništavati isključivo tumorske stanice. Ta “suvisla” kemoterapija smanjit će primjenu mnogih nepotrebnih lijekova pa će zbog toga znatno reducirati neželjene nuspojave.

Igor Štagljar | Autor : Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL

Adekvatna plaća

Pametni su lijekovi skupi i mnogima nedostižni.

Bogata moderna društva sve više uvode takav “personalni” sustav liječenja, pa se stoga i ja nadam da će u skoroj budućnosti taj koncept postupno biti uveden i u Hrvatsku jer će, to garantiram, rezultirati ozdravljenjem puno većeg broja pacijenata koji boluju od malignih tumora. Mnogi će na prvi pogled pomisliti kako je personalna medicina puno skuplja od klasičnog pristupa liječenja, no tvrdim da će u mnogim slučajevima taj novi pristup smanjiti troškove liječenja malignih bolesti. Jer ćemo smanjiti primjenu mnogih nepotrebnih lijekova i na taj način znatno reducirati neželjene simptome uzrokovane “neadekvatnim” lijekovima koji često imaju toksične efekte.

Može li se rak posve iskorijeniti?

Rak je bolest prošlosti, sadašnjosti, ali i budućnosti. Premda ćemo brojne tumore razumjeti na molekularnoj razini i na taj način kreirati odgovarajuće lijekove protiv njih, nažalost, nikada ih nećemo moći posve uništiti jer brzo mutiraju. Dakle, pobijedit ćemo brojne vrste karcinoma, ali ih nikada nećemo potpuno iskorijeniti.

S pozicije nekoga tko radi na Medicinskom fakultetu u Torontu kako vam se čini stanje u hrvatskom zdravstvu?

Hrvatska ima jako kvalitetne doktore, no naš zdravstveni sustav ne prati sustave modernih europskih zemalja, prije svega zbog teške ekonomske situacije. No, moram stati u obranu našeg sustava, jednostavno zato što je nemoguće imati zdravstveni sustav koji će svojim pacijentima omogućiti operativne zahvate najmodernijim uređajima te kasnije terapije pametnim lijekovima ako nam društvo muku muči s isplatom plaća i ako je nezaposlenost tako velika.

Nekoliko vrhunskih liječnika u Hrvatskoj najbolje su plaćene osobe u javnom sektoru. Imaju oko 60 tisuća kuna mjesečno bruto. Je li to primjerena plaća za vrhunskog liječnika?

Svakako jest. Po mom mišljenju, u svakom modernom društvu nastavnici u osnovnim i srednjim školama, profesori na sveučilištima i liječnici moraju biti adekvatno plaćeni jer se na njima temelji prosperitet tog društva. Siguran sam da bi u tom slučaju u Hrvatskoj i korupcije bilo puno manje nego sada.

Na Festivalu znanosti u Sinju sudjelovali ste na okruglom stolu “Kamo ide hrvatska znanost”. Što ste poručili znanstvenoj sviti?

Da znanost u Hrvatskoj napokon daju u ruke najboljim znanstvenicima. Možda će zvučati čudno, no u znanosti nema demokracije – znanost u svakom modernom društvu vode najbolji znanstvenici, a u Hrvatskoj ih ima maksimalno 40. A od tih 40 možda su tek njih nekoliko uključeni u krojenje hrvatske znanstvene politike. To je jako žalosno! Zamislite da u hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji igraju većinom nogometaši iz 2. ili 3. lige? Bi li u tom slučaju također bili među 16 najboljih reprezentacija u svijetu? Spomenuo sam i da sam jako iznenađen da u proteklih 10-ak godina nijedan ministar znanosti nije imao ideju da okupi na jednom mjestu nas uspješne znanstvenike iz dijaspore da mu pomognemo predložiti kako da se ustroji hrvatska znanost. Pitam se onda je li hrvatskim političarima uopće stalo da znanost u našoj državi napreduje i da bude pokretač moderne Hrvatske?

>>Štagljarovo otkriće veliki je pomak u terapiji raka pluća

>>Otkriće hrvatskog znanstvenika: Za pet godina liječit ćemo karcinom pluća

>>Tim hrvatskih znanstvenika otkrio nove mogućnosti liječenja tumora

VIP izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.