Novo istraživanje s Medicinskog fakulteta Harvard otkriva zabrinjavajuću povezanost između kratkoće daha (dispneje) i smrtnosti pacijenata u bolnici. Analiza gotovo 10.000 odraslih osoba pokazala je da pacijenti koji razviju osjećaj nedostatka zraka tijekom boravka u bolnici imaju šest puta veću vjerojatnost da će umrijeti, dok oni koji u bolnicu stignu s tim simptomom imaju tri puta veći rizik, prenosi Daily Mail.
Više od 77 posto ispitanika u istraživanju primljeno je putem hitne pomoći. Liječnici su ih zamolili da ocijene intenzitet nedostatka daha i boli na ljestvici od 0 do 10, pri dolasku i tijekom hospitalizacije. Praćeni su njihovi ishodi — uključujući smrt, potrebu za intenzivnom njegom, duljinu boravka i ponovni prijem — kroz dvije godine.
Rezultati su bili jasni: što je viša ocjena kratkoće daha, to je veći rizik od smrti. Čak i nakon otpusta, pacijenti koji su u bolnici imali problema s disanjem imali su 50–70 % veću vjerojatnost da će umrijeti unutar dvije godine.
Stručnjaci sada apeliraju da se osjećaj nedostatka daha procjenjuje jednako rutinski kao i bol. Voditelj studije, profesor Robert Banzett, ističe da bi “brza procjena dispneje, koja traje svega nekoliko sekundi, mogla doslovno spasiti živote”. “Neki pacijenti osjećaju kao da im nedostaje zraka ili da se guše. Dok se bol redovito procjenjuje, dispneja se često zanemaruje, iako je snažan znak da tijelo ne dobiva dovoljno kisika”, objašnjava Banzett.
Studija, objavljena u časopisu ERJ Open Research, pokazala je i da razina boli nije bila povezana s većim rizikom od smrti. “Bol može biti upozorenje, ali obično ne označava prijetnju životu”, kaže Banzett.
Unatoč alarmantnim brojkama, profesor naglašava da dispneja nije “smrtna presuda”. “Čak i među pacijentima s najvećim rizikom, 94 posto ih preživi hospitalizaciju, a 70 posto živi najmanje dvije godine nakon toga. No, rano prepoznavanje simptoma omogućuje pravovremenu i individualiziranu skrb”.
Dr. Hilary Pinnock sa Sveučilišta u Edinburghu navodi kako “ovaj jednostavan, jednominutni test” može biti ključan za ranije otkrivanje pogoršanja zdravstvenog stanja. Slično mišljenje dijeli i dr. Cláudia Almeida Vicente iz Portugala, koja ističe da bi “svako pogoršanje disanja tijekom boravka u bolnici trebalo odmah potaknuti detaljniju procjenu i pojačano praćenje pacijenta”.
Dispneja, kako objašnjavaju autori, može biti znak ozbiljnih stanja poput astme, infekcija, KOPB-a ili zatajenja srca. Ujedno je i rani pokazatelj kardiopulmonalnih bolesti, što znači da bi praćenje simptoma trebalo postati standardni dio bolničke i posthospitalne skrbi. “Procjena dispneje je brza, besplatna i izuzetno korisna. Može spasiti živote”, zaključuje dr. Vicente.
Imate visok tlak? Ovih 12 namirnica može vam pomoći sniziti ga na prirodan način
Otvori KEKS Pay
