Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Lifestyle Zdravlje

Što stres čini našim mozgovima i tijelima?

Mozak nam tada govori "sad se ili bori ili bježi", tvrdi Stan Tatkin,
11. listopada 2015. u 07:00 0 komentara 2524 prikaza
panika, stres
Foto: Thinkstock

Ljudski mozak stalno je na oprezu zbog opasnosti koje vrebaju iz neposredne okoline – ako ste upravo započeli raspravu, mozak radi punom parom.

Ako doživi pogled, glas, zvuk, gestu, riječ ili frazu koja djeluje prijeteće, amgidala, dio mozga koji nam pomaže procesuirati osjećaje, hipotalamusu javlja opasnost koji aktivira hormone koje će otpustiti hipofiza i nadbubrežna žlijezda. Mozak nam tada govori "sad se ili bori ili bježi", tvrdi Stan Tatkin, kliničar, istraživač, profesor i psiholog.

Evo što se događa u mozgu i tijelu dok traje svađa ili sukob, piše YahooNews.

Mozak:

Kratkoročan gubitak pamćenja – sigurno vam se dogodilo da usred svađe ostanete uskraćeni za riječ koje se nikako ne možete sjetiti? Niste krivi. Pogrešna argumentacija može izazvati stres što nije dobro za kratkoročno pamćenje. Stres pogoduje izlučivanju kortizola, hormona stresa koji tijelo čini spremnim za opasne situacije. Povišena razina tog horona tijekom duljeg perioda povezana je s prekidanjem sinapsi u prednjem frontalnom režnju koji je povezan s pamćenjem.

Pogrešno procjenjivanje – mozak pod stresom nije u stanju 'hendlati' kompleksne društvene situacije. Veća je vjerojatnost da ćete se posvađati ili sukobiti kad ste pod stresom nego kad niste. Mozak koji je pod opterećenjem ne vodi previše računa od koga prijetnje dolaze; je li riječ o voljenoj osobi ili strancu. Prvo puca, a tek potom postavlja pitanja.

Inovativnost i nove ideje – tijekom svađe teško je nazrijeti pozitivan ishod, no svađa ipak može voditi ka inovativnosti. Za razliku od negativnih komentara u kojima nema odluka nego isključivo negativnih osjećaja, kad iznosimo pozitivne argumente, možemo ih izraziti tako da nas se posluša čime jačamo našu sposobnost za razmjenom ideja.

Tijelo

Ubrzano kucanje srca i visok tlak – kad mozak odluči da postoji neposredna opasnost, on šalje signale kroz moždanu kralješnicu do nadbubrežne žlijezde da otpuste hormon adrenalin. Jednom kad je on otpušten, adrenalin podiže razinu šećera u krvi, povećava broj otkucaja srca i povisuje krvni tlak.

Povećani rizik od srčanih bolesti – jedna svađa neće vas poslati u bolnicu, no može utjecati na kardiovaskularni sustav ako ste kontinuirano pod stresom. Istraživanje objavljeno u Journal of Personal Relationship pokazalo je da kronična osjetjivost autnomnog živčanog sustava rezultira trajnim povišenim krvnim tlakom koji oštećuje krvne arterije. Istraživanja pokazuju da je kronični stres povezan s hipertenijom, bolestima srca i smrtnošću.

>> Ovo su savjeti kako pobijediti stres

Vinolog
USKRS KAO NIKADA DO SADA
Savjeti kako da ovogodišnji Uskrs ipak bude poseban
INA
HUMANITARNO
INA brine o zdravstvenim ustanovama, institucijama i udrugama
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.