Nemaju najviše sunčanih, al’ zato imaju najmanje kišnih dana, i to zbog čudesnog djelovanja na vremenske prilike Punte Planke, najizbočenijeg dijela obale prema otvorenom moru gdje se zemljopisno i klimatski Jadran dijeli na južni i sjeverni. Tako se na dva kilometra od središta Rogoznice sudaraju vjetrovi, morske struje, ciklone i anticiklone pa ovdje na godišnjem ne morate gledati u nebo. Naravno, pod uvjetom da si možete priuštiti smještaj – apartmani su od 100 do 300 eura dnevno.
Zavjetno plivanje
Najbrojniji su gosti stranci, i to Poljaci i Česi, dok su Nijemci, kojih je sve manje, izjednačeni s domaćima. Novi je trend Rogoznice i da dolazi manje gostiju no dulji boravak i sada je na području općine u odnosu na lani više noćenja iako je gužva manja. Najviše ih je u Ražnju, 40 posto. Rogozničani svoje mjesto kolokvijalno nazivaju otokom u čijem se središtu nalaze “pluća”, odnosno šuma Kopara, gdje je i labirint lavande.
– Prije nekih deset godina dolazilo k nama troje Čeha, putem im propa’ auto, o’šli amortizeri pa ih je vukla šlep-služba, a iz auta su njih troje iznili čak 400 staklenki piva. Danas toga više nema, odlični su gosti i dobri potrošači i oni i Poljaci, od kojih bi se čovik prije kad dođu, vata za glavu jer bi mogli sidit uz jedno piće i jednu picu satima – govori iznajmljivač Luka Mijalić, čija obitelj ima možda i najljepšu terasu uz more u uvali Lozica, u hladu borova. Njihov bistro pizzerija Punta ujedno je plažni bar i tu na odličnu hranu i piće možete i dotjerani i u kupaćem, kako vas volja.
– Danas mi nosimo sendviče sa sobom kad idemo u Češku ili Poljsku – dobacuju gosti za susjednim stolom.
Nasuprot Punte otoci su Mala i Velika Smokvica. Na ovom potonjem svojedobno se odmarala obitelj Todorić, danas tu pristaju brodice i ljudi dolaze na kupanje, posjetiteljima je dostupan samo taj dio pomorskog dobra, a otok je zatvoren i pod vojnom ingerencijom iako na njemu nema nijednog vojnika. Još bliže Punti nalazi se nenastanjeni otočić Lukvenjak, vidi se i kao kulturno dobro zaštićen svjetionik Mulo na istoimenoj hridi. Zahvaljujući posrnuloj švedskoj manekenki Isabelli Violi Lindblom prije tri godine se medijski “proslavio” i nenastanjeni zeleni otočić Jaz, pedesetak metara udaljen od Zečeva Rogozničkog. Manekenka se na Jaz doselila s kokošima svojatajući otok i rastjerujući posjetitelje koji su se tu htjeli kupati.
– Za mene je na Smokvici najljepša plaža – kaže Ivan Ramljak, direktor rogozničke Turističke zajednice, od kojeg doznajemo i da Rogoznica ima čak 54 kilometra obale, odnosno više od cijele Slovenije.
Upravo ta duga obala te odlična pozicija prometnuli su Rogoznicu u poželjnu nautičku destinaciju. U zaštićenoj je uvali podignuta Marina Frapa, u kojoj će se i ove godine održati izbor za miss Adriatic Europe, a koja se dvadesetak puta okitila titulom najbolje marine u Hrvatskoj. Kroz marinu vodi šetnica kojom svake godine brojni vjernici početkom srpnja hodočaste na Gradinu, Gospi od Kapelice. Svoju nebesku zaštitnicu Rogozničani štuju već više od 300 godina.
Oživjela legenda o zmaju
Posebnost je procesije, koja ide i kopnom i morem prateći brod s čudotvornom slikom Bogorodice, vrlo rijedak oblik hodočašćenja – zavjetno plivanje. Ovo jadransko maritimno hodočašće upisano je u Registar kulturnih dobara RH. Još jedna posebnost Rogoznice jest hidrogeomorfološki prirodni fenomen, slano jezero Zmajevo oko u kojem se može kupati i oko čijeg se nastanka vežu brojne legende. Jedna od njih kaže kako je jezero nastalo jer je smrtno ranjeni zmaj Murin tu bacio svoje oko. Na radost najmlađih, legenda o zmaju i ove je godine oživjela. Što se tiče događanja, njih tijekom ljeta ne nedostaje. Lani su prvi put imali i Big game fishing, koji se odmah prometnuo u najveći u Hrvatskoj. Ovdje se održava i Babić fest, posvećen vinskoj sorti koja se uzgaja isključivo na području općina Rogoznica i Primošten.
Otvori KEKS Pay
Nije mi jasno. Mi ili klecimo ili pljujemo po drugima. Cesi su Cesi i dobro su dosli i sve ok. Poljaci isto tako. Ali mi moramo nekoga odma kovat u zvijezde ili omalovazavati. Eto prija nisu imali love i dolazili sa konzervama tako je to bilo. Nisu zbog toga bili loši. Sada neki od njih imaju nesto love i zbog toga nisu odjednom postali bogovi. Ali nekima nasima su sada razlog da bi red niima klecali i udvarali im se omalovazavajuci sada Hrvate, jer misle da im raste ugled i da ispadnu posebno pametni ako pljuju po svojemu.