Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije, a Udruga „Životna linija“ tim povodom pokreće on-line kampanju „Mentalno nije metalno“ s ciljem podizanja svjesnosti o važnosti mentalnog zdravlja za svakog pojedinca, ali i opće brige za druge ljude.
Mentalno zdravlje sastavni je dio općeg zdravlja koje je preduvjet kvalitete življenja, a vrlo često i života samog. Činjenica da je čak i fizičko zdravlje često puta zanemareno usprkos očitim tjelesnim znakovima, alarmira nas da je situacija s mentalnim zdravljem po pitanju nebrige još i gora. Počevši od samog pojedinca, problemi nastaju kada znakove narušenog mentalnog zdravlja najprije pojedinac sam ne primijeti u njihovom začetku, a zatim ih počne ignorirati pa negirati, a nakon toga izbjegavati ili ih počne neadekvatnim načinima rješavati što dovodi do novih problema koji isto tako traže svoja rješenja.
Tako na nedovoljnu brigu pojedinca o vlastitom mentalnom zdravlju, nastavlja se nedovoljna briga čitavog zdravstvenog sustava, a takvu opet nebrigu zaokružuje kulturalno ukorijenjene predrasude društva o potrebama za mentalnim blagostanjem koje to isto društvo ima. Upravo zbog toga, iznimno je važno razviti svijest o tome kako su mentalne teškoće, bile one veće ili manje, sastavni dio životnog puta svakog pojedinca bez iznimke te da su time i normalne sve dok se ne počnu ignorirati ili skrivati kada postaju abnormalne. Isto tako važno je apelirati na vlastitu savjest u pogledu optužbi i okrivljavanja osobe koja se nalazi u bilo kakvoj vrsti narušenog mentalnog blagostanja.
Poražavajuće statistike kad je riječ o suicidu i depresiji upozoravaju nas na važnost prije svega prevencije, a zatim što brže i učinkovitije intervencije. Podaci samo za našu zemlju pokazuju da u prosjeku dvije osobe počine suicid svakog dana. Na svaku od tih osoba evidentiran je mnogo veći broj pokušaja suicida, a još mnogo više njih razmišlja o suicidu. 75% svih psihijatrijskih hospitalizacija otpada na depresiju, a vjerojatnost za razvoj velike depresije tijekom života u općoj populaciji iznosi i do 25%. Velika depresija i suicid krajnji su vid narušenog mentalnog zdravlja, a time i duševne patnje koju je moguće prevenirati, ali tek kada osoba prizna problem i odluči potražiti pomoć. Svojstvo čitavog mentalnog svijeta nekog pojedinca jest da je neopipljiv što sa sobom nosi rizike za smanjenu mogućnost detekcije problema čak i unutar samog pojedinca, a naročito ukoliko očekuje pomoć od okoline bez da ju jasno zatraži.
Svjetska zdravstvena organizacija definirala je mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. No, pitanje je jesmo li baš čitav život sposobni sve ovo raditi bez povremenih padova i posustajanja, a odgovornost za to kako ćemo brinuti o svom mentalnom zdravlju, moramo preuzeti sami.
>>Svakodnevni teror reklama ubija naše psihičko blagostanje
