Danas vrlo lako možete provjeriti imate li rizik od razvoja šećerne bolesti jednostavnom krvnom pretragom – određivanjem vrijednosti glukoze u plazmi ili vrijednosti glikoliziranog hemoglobina (HbA1c). Pokaže li se da postoji nepravilna regulacija razine šećera u krvi, ali ne u tolikoj mjeri da bi dijagnoza bi dijabetes, vrijeme je da razmislite o trenutačnim životnim promjenama.
Ako spomenemo brojku od 260.000 novootkrivenih osoba s predijabetesom u Hrvatskoj te procjenu struke da ih je više od 100.000 neotkrivenih, jasno je da se ne radi o bezazlenom stanju.
– Najčešće se događa da se bolest otkrije s pojavom neke druge bolesti, na primjer infarkta ili nekog fatalnog zdravstvenog zbivanja pa je važno nakon 45. godine jednom godišnje napraviti preglede u vidu provjere razine šećera i masnoće u krvi te mjerenje tlaka –savjetuje predsjednica Zagrebačkog dijabetičkog društva,prim. dr. sc. Manja Prašek, dr. med.
U fazi predijabetesa osoba može biti i deset godina, a da to ne zna.
– Zapravo se događa da je šećer natašte dobar, a onaj nakon obroka povišen, a on se obično mjeri natašte. Svjetska zdravstvena organizacija i Američke dijabetičke federacije poručuju da bi se, osim mjerenja šećera natašte, trebao mjeriti i glikozilirani hemoglobin (HbA1c) koji pokazuje prosjek razine šećera u krvi unatrag tri mjeseca te može ukazati na to da osoba nakon obroka ima povišen šećer – dodaje dr. Prašek.
Testiranje je moguće napraviti na razini primarne zdravstvene zaštite, u ordinacijama liječnika obiteljske medicine.
Osim što osoba može osjetiti blagi umor, pojačanu želju za mokrenjem, jači apetit i nakupljanje kilograma, lako prepoznatljivi i jaki simptomi predijabetesa ne postoje. Rizični faktori nisu posve razjašnjeni, ali se smatra da je to genetska predispozicija, pretilost i manjak fizičke aktivnosti.
– Predijabetes ne mora biti siguran put do dijabetesa 2, ali ako odmahujemo rukom na informaciju da nam je u nekim situacijama šećer u krvi povišen, da imamo višak kilograma i da volimo sate i sate provoditi na stolcu, možete računati na ozbiljniju dijagnozu, napominje dr. Prašek te savjetuje kako je 30 minuta svakodnevnog hodanja, održavanje normalne tjelesne težine i izbjegavanje koncentriranih ugljikohidrata iz prehrane najsigurniji način održavanja dobrog zdravlja i prevencije.
