Imate više od 60 godina? Ovih 6 jednostavnih navika pomoći će vam održati mozak u formi

Kako godine prolaze, tako održavanje mozga u dobroj formi može postati sve zahtjevnije. Pamćenje, koncentracija i brzina razmišljanja često se mijenjaju s godinama, što je sasvim prirodan proces. Ipak, dobra je vijest da postoje jednostavni trikovi i navike koji mogu pomoći u očuvanju mentalne oštrine i zdravlja mozga i u zrelijoj dobi.
Kako godine prolaze, tako održavanje mozga u dobroj formi može postati sve zahtjevnije. Pamćenje, koncentracija i brzina razmišljanja često se mijenjaju s godinama, što je sasvim prirodan proces. Ipak, dobra je vijest da postoje jednostavni trikovi i navike koji mogu pomoći u očuvanju mentalne oštrine i zdravlja mozga i u zrelijoj dobi.
Foto: shutterstock
Share
Podijeli
Važno je tretirati svoj mozak kao mirovinski fond: što ranije uložite, to se bolje isplati. Izgradnja zdravlja mozga kretanjem i mentalnom znatiželjom pomaže u održavanju snažnih i otpornih umnih veza tijekom vremena. Dr. Bruce Mayerson, supredsjedatelj neuroznanosti u Catholic Healthu i voditelj neurologije u bolnici St. Catherine of Siena, otkrio je šest ključnih načina kako se brinuti o svojoj sivoj tvari puno prije nego što vam kosa posijedi, piše New York Post.
Važno je tretirati svoj mozak kao mirovinski fond: što ranije uložite, to se bolje isplati. Izgradnja zdravlja mozga kretanjem i mentalnom znatiželjom pomaže u održavanju snažnih i otpornih umnih veza tijekom vremena. Dr. Bruce Mayerson, supredsjedatelj neuroznanosti u Catholic Healthu i voditelj neurologije u bolnici St. Catherine of Siena, otkrio je šest ključnih načina kako se brinuti o svojoj sivoj tvari puno prije nego što vam kosa posijedi, piše New York Post.
Foto: shutterstock
Share
Podijeli
1. Pazite na prehranu: Mayerson je veliki zagovornik protuupalne mediteranske prehrane koja naglašava voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, orašaste plodove i maslinovo ulje, uz umjerenu konzumaciju ribe i peradi. Posebno su orašasti plodovi puni zdravih nezasićenih masti, biljnih proteina, vlakana, vitamina i minerala. Doktor je posebno preporučio indijske orahe, bademe i kikiriki. Mediteranska prehrana također ograničava jako prerađenu hranu, rafinirane žitarice poput bijelog kruha i riže, nezdrave masti poput maslaca, dodane šećere, alkohol i crveno meso. "Ne mislim da crveno meso nužno treba potpuno izbaciti. To je vrlo dobar izvor proteina, ali također je hrana s visokim udjelom masti. Dakle, općenito su stvari poput piletine i peradi vjerojatno bolje, a da ne spominjemo da crveno meso, što se tiče kolesterola, također može biti problem za ljude koji se bore s tim problemom", objasnio je Mayerson.
1. Pazite na prehranu: Mayerson je veliki zagovornik protuupalne mediteranske prehrane koja naglašava voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, orašaste plodove i maslinovo ulje, uz umjerenu konzumaciju ribe i peradi. Posebno su orašasti plodovi puni zdravih nezasićenih masti, biljnih proteina, vlakana, vitamina i minerala. Doktor je posebno preporučio indijske orahe, bademe i kikiriki. Mediteranska prehrana također ograničava jako prerađenu hranu, rafinirane žitarice poput bijelog kruha i riže, nezdrave masti poput maslaca, dodane šećere, alkohol i crveno meso. "Ne mislim da crveno meso nužno treba potpuno izbaciti. To je vrlo dobar izvor proteina, ali također je hrana s visokim udjelom masti. Dakle, općenito su stvari poput piletine i peradi vjerojatno bolje, a da ne spominjemo da crveno meso, što se tiče kolesterola, također može biti problem za ljude koji se bore s tim problemom", objasnio je Mayerson.
Foto: shutterstock
Share
Podijeli
2. Ostanite društveni i optimistični: Nedavna studija Sveučilišta Florida otkrila je da se "prava dob" vašeg mozga može dramatično promijeniti ovisno o tome kako živite, s optimizmom, okrepljujućim snom, upravljanjem stresom i jakim društvenim vezama koje djeluju kao moćni alati protiv starenja. "Ovo istraživanje je naglasio da optimizam i upravljanje stresom mogu značajno usporiti starenje mozga, dok jake društvene veze igraju snažnu ulogu u podržavanju zdravlja mozga, posebno kako starimo", primijetio je Mayerson.
2. Ostanite društveni i optimistični: Nedavna studija Sveučilišta Florida otkrila je da se "prava dob" vašeg mozga može dramatično promijeniti ovisno o tome kako živite, s optimizmom, okrepljujućim snom, upravljanjem stresom i jakim društvenim vezama koje djeluju kao moćni alati protiv starenja. "Ovo istraživanje je naglasio da optimizam i upravljanje stresom mogu značajno usporiti starenje mozga, dok jake društvene veze igraju snažnu ulogu u podržavanju zdravlja mozga, posebno kako starimo", primijetio je Mayerson.
Foto: shutterstock
Share
Podijeli
OGLAS
3. Uvrstite hodanje u svoju rutinu: Aerobne (kardio) i anaerobne (vježbe snage/HIIT) vježbe značajno koriste mozgu poboljšavajući protok krvi, potičući stvaranje novih moždanih stanica, poboljšavajući sposobnost mozga da se mijenja, poboljšavajući pamćenje i smanjujući kognitivni pad, ali to ne znači da morate vrijeme provoditi u teretani. Za aerobnu aktivnost, hodanje brzim tempom može biti jednako dobro kao i trčanje. Mayerson je preporučio postavljanje dnevnog cilja hodanja i njegovo pridržavanje. "Smatram da ako im date cilj, poput toga da ćete hodati tri kilometra svaki dan, radit ćete to u isto vrijeme svaki dan. Uđete u takav ritam", rekao je stručnjak.
3. Uvrstite hodanje u svoju rutinu: Aerobne (kardio) i anaerobne (vježbe snage/HIIT) vježbe značajno koriste mozgu poboljšavajući protok krvi, potičući stvaranje novih moždanih stanica, poboljšavajući sposobnost mozga da se mijenja, poboljšavajući pamćenje i smanjujući kognitivni pad, ali to ne znači da morate vrijeme provoditi u teretani. Za aerobnu aktivnost, hodanje brzim tempom može biti jednako dobro kao i trčanje. Mayerson je preporučio postavljanje dnevnog cilja hodanja i njegovo pridržavanje. "Smatram da ako im date cilj, poput toga da ćete hodati tri kilometra svaki dan, radit ćete to u isto vrijeme svaki dan. Uđete u takav ritam", rekao je stručnjak.
Foto: Shutterstock
Share
Podijeli
4. Zaštitite svoju glavu: Izgleda to očito, mnogi ljudi preskaču nošenje kacige dok voze bicikle ili romobile, što može imati ozbiljne posljedice. "Mislim da je to jedno od najrizičnijih ponašanja koje možete učiniti. Čak i ako mislite da ne idete brzo na jednoj od ovih stvari, ako vozite 24 ili 32 kilometra na sat i udarite glavom, možete imati ozbiljnu traumatsku ozljedu mozga, a da ne spominjemo slomljene kosti", upozorio je Mayerson, Električni bicikli su često 8-16 kilometara na sat brži od običnih bicikala, dok snažni električni skuteri mogu doseći brzinu od 64 do 98 km/h. Mayerson je rekao da je vidio ozljede mozga u rasponu od potresa mozga do krvarenja i prijeloma lubanje. "Dakle, kacige su vrlo, vrlo važne, to ne mogu dovoljno naglasiti", dodao je.
4. Zaštitite svoju glavu: Izgleda to očito, mnogi ljudi preskaču nošenje kacige dok voze bicikle ili romobile, što može imati ozbiljne posljedice. "Mislim da je to jedno od najrizičnijih ponašanja koje možete učiniti. Čak i ako mislite da ne idete brzo na jednoj od ovih stvari, ako vozite 24 ili 32 kilometra na sat i udarite glavom, možete imati ozbiljnu traumatsku ozljedu mozga, a da ne spominjemo slomljene kosti", upozorio je Mayerson, Električni bicikli su često 8-16 kilometara na sat brži od običnih bicikala, dok snažni električni skuteri mogu doseći brzinu od 64 do 98 km/h. Mayerson je rekao da je vidio ozljede mozga u rasponu od potresa mozga do krvarenja i prijeloma lubanje. "Dakle, kacige su vrlo, vrlo važne, to ne mogu dovoljno naglasiti", dodao je.
Foto: shutterstock
Share
Podijeli
5. Nastavite čitati: "Iako može biti primamljivo isključiti se, praćenje vijesti aktivira vaš mozak i potencijalno smanjuje rizik od demencije. Obavještavanje o aktualnim događajima i mogućnost rasprave o tim stvarima s članovima obitelji može dovesti do malo kontroverze ili nečeg suparničkog, no biti u toku je vrlo važno", rekao je Mayerson koji nije toliko uvjeren da križaljke, Sudoku i druge igre riječima značajno odgađaju kognitivni pad. "Bit ćete odlični u križaljkama i sličnim igrama ako ih vježbate, ali nisam siguran da to dramatično utječe na demenciju ili usporava njezin napredak", objasnio je.
5. Nastavite čitati: "Iako može biti primamljivo isključiti se, praćenje vijesti aktivira vaš mozak i potencijalno smanjuje rizik od demencije. Obavještavanje o aktualnim događajima i mogućnost rasprave o tim stvarima s članovima obitelji može dovesti do malo kontroverze ili nečeg suparničkog, no biti u toku je vrlo važno", rekao je Mayerson koji nije toliko uvjeren da križaljke, Sudoku i druge igre riječima značajno odgađaju kognitivni pad. "Bit ćete odlični u križaljkama i sličnim igrama ako ih vježbate, ali nisam siguran da to dramatično utječe na demenciju ili usporava njezin napredak", objasnio je.
Foto: shutterstock
Share
Podijeli
6. Dobro se odmorite tijekom noći: Dobar noćni san jedan je od najugodnijih i najudobnijih načina da ostanete zdravi. Posebno je važan REM san koji pomaže mozgu da procesuira i pohrani nove informacije te obradi emocionalna iskustva. U ovoj fazi sna također se javljaju najživopisniji snovi. Ako sami ne uspijevate uhvatiti dovoljno sna, može biti primamljivo posegnuti za lijekovima da biste se opustili, no Mayerson je upozorio da to nije dobra ideja. "Mnogi ljudi koriste lijekove za spavanje i to zapravo nije preporučljivo. Umor je jedna od nuspojava tih lijekova. To su lijekovi protiv anksioznosti i treba ih koristiti kao takve", upozorio je. Mayerson je također preporučio da ne pijete alkohol prije spavanja jer alkohol potiskuje REM fazu sna. "Ljudi misle da bolje spavate nakon nekoliko pića. Zapravo spavate lošije, a vjerojatno toga niste ni svjesni", zaključio je.
6. Dobro se odmorite tijekom noći: Dobar noćni san jedan je od najugodnijih i najudobnijih načina da ostanete zdravi. Posebno je važan REM san koji pomaže mozgu da procesuira i pohrani nove informacije te obradi emocionalna iskustva. U ovoj fazi sna također se javljaju najživopisniji snovi. Ako sami ne uspijevate uhvatiti dovoljno sna, može biti primamljivo posegnuti za lijekovima da biste se opustili, no Mayerson je upozorio da to nije dobra ideja. "Mnogi ljudi koriste lijekove za spavanje i to zapravo nije preporučljivo. Umor je jedna od nuspojava tih lijekova. To su lijekovi protiv anksioznosti i treba ih koristiti kao takve", upozorio je. Mayerson je također preporučio da ne pijete alkohol prije spavanja jer alkohol potiskuje REM fazu sna. "Ljudi misle da bolje spavate nakon nekoliko pića. Zapravo spavate lošije, a vjerojatno toga niste ni svjesni", zaključio je.
Foto: Shutterstock
Share
Podijeli
OGLAS

Ne propustite

1/