Jedna neprospavana noć može se činiti kao mala cijena za dovršavanje važnog projekta ili nezaboravan provod, no ono što se događa u našem organizmu daleko je od bezazlenog. Već nakon 24 sata budnosti, kognitivne funkcije drastično opadaju, a posljedice postaju usporedive s alkoholiziranošću. Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), osoba budna 24 sata funkcionira slično kao netko s 0,10 promila alkohola u krvi, što je iznad zakonske granice za vožnju u većini zemalja. U tom stanju smanjuju se pozornost, sposobnost prosuđivanja i vrijeme reakcije, što značajno povećava rizik od pogrešaka i nesreća u svakodnevnim zadacima, od vožnje automobila do obavljanja posla, prenosi UNILAD.
Ako se budnost nastavi i nakon 36 sati, tijelo ulazi u stanje ekstremnog umora. Javlja se nadmoćna potreba za snom, poznata kao pritisak spavanja, a mozak se počinje buniti na neobične načine. U ovoj fazi mogu se pojaviti takozvani "mikrosnovi", kratki, nekontrolirani periodi sna koji traju svega nekoliko sekundi, a da ih osoba često nije ni svjesna. To je iznimno opasno ako se dogodi tijekom vožnje ili upravljanja strojevima. Uz to, mogu se javiti i prve halucinacije, odnosno osjećaj da vidite, čujete ili osjećate stvari koje zapravo ne postoje. Hormonska ravnoteža također je narušena, što dovodi do pojačanog apetita, osobito za visokokaloričnom hranom, te do opće iscrpljenosti.
Nakon 48 sati bez sna, odnosno dva puna dana, stanje postaje još teže. To se smatra ekstremnom deprivacijom sna. Osoba se sve teže odupire snu, a mikrosnovi postaju češći i duži. Kognitivne funkcije dodatno su narušene, a mogu se javiti dezorijentiranost, razdražljivost, anksioznost i problemi s pamćenjem. U ovoj fazi, percepcija stvarnosti počinje se ozbiljno iskrivljavati. Ako se mučenje nastavi i treći dan, odnosno nakon 72 sata bez sna, posljedice postaju dramatične. Halucinacije mogu postati složene i živopisne, a uz njih se javljaju i deluzije, poremećeno razmišljanje i simptomi koji nalikuju akutnoj psihozi. U toj točki, poriv za snom postaje gotovo nesavladiv.
Iako se većina kratkoročnih simptoma povlači nakon što se tijelo napokon odmori, najnovija istraživanja upozoravaju da neke promjene mogu biti dugotrajne, pa čak i trajne. Kronični nedostatak sna ne samo da povećava rizik od razvoja niza bolesti poput dijabetesa tipa 2, visokog krvnog tlaka, pretilosti, srčanog i moždanog udara, već ostavlja i duboke tragove na našem imunosnom sustavu. San je, naime, ključan za regeneraciju organizma, uključujući i mozak, koji tijekom noći čisti metabolički otpad nakupljen tijekom dana, poput proteina amiloid-beta, čije se nakupljanje povezuje s Alzheimerovom bolešću.
Posebno zabrinjava utjecaj nespavanja na imunosni sustav. Nedavna studija objavljena u časopisu Journal of Experimental Medicine pokazala je da kronični nedostatak sna, čak i ako se radi o gubitku od samo sat i pol sna svake noći, negativno utječe na matične imunološke stanice koje proizvode bijele krvne stanice. Istraživanje je otkrilo da manjak sna mijenja strukturu DNK unutar tih stanica, što dovodi do njihove pretjerane proizvodnje. To može izazvati pretjeranu reakciju imunosnog sustava i dovesti do kroničnih upala, koje su u korijenu mnogih kardiovaskularnih i drugih upalnih bolesti. Najviše iznenađuje otkriće da se ti "molekularni ožiljci" na matičnim stanicama ne mogu u potpunosti izbrisati ni nakon tjedana oporavka i nadoknađivanja sna. Drugim riječima, šteta koja nastaje zbog nespavanja može imati dugoročne posljedice, čineći tijelo podložnijim bolestima.
Oporavak od deprivacije sna ovisi o tome koliko je dugo trajala. Nakon jedne noći ponekad je potrebno i nekoliko dana kvalitetnog odmora kako bi se tijelo vratilo u ravnotežu. Najbolja prevencija je, naravno, uspostavljanje zdrave higijene spavanja. Stručnjaci preporučuju odraslim osobama sedam do devet sati sna svake noći. Ključno je ići u krevet i buditi se svaki dan u isto vrijeme, čak i vikendom. Također je važno izbjegavati teške obroke, alkohol i kofein prije spavanja, kao i korištenje elektroničkih uređaja čije plavo svjetlo ometa proizvodnju hormona sna. Redovita tjelesna aktivnost i održavanje spavaće sobe mračnom, tihom i hladnom također mogu značajno doprinijeti kvaliteti sna. Iako se povremena neprospavana noć čini neizbježnom, važno je biti svjestan da je san, uz prehranu i vježbanje, jedan od temeljnih stupova zdravlja, a njegovo zanemarivanje nosi cijenu koju dugoročno nitko ne bi trebao biti spreman platiti.
Ove namirnice mogu uzrokovati probleme sa spavanjem, tvrde doktori
Otvori KEKS Pay
