Kardiovaskularni liječnik s više od dva i pol desetljeća iskustva izdao je oštro upozorenje o hrani koju svakodnevno konzumiramo, a koje često nismo svjesni. Kardiokirurg dr. Jeremy London, stručnjak za prepoznavanje simptoma srčanog udara, iznosi svoja stajališta na društvenim mrežama nakon što je i sam doživio infarkt 2022. godine. Priznao je kako je, kada se radilo o njemu samome, uporno ignorirao znakove koje mu je tijelo slalo. U jednom od svojih nedavnih videa, liječnik iz Georgije naglašava kako ono što jedemo danas izravno utječe na to kako će se naše tijelo ponašati sutra, a na samom vrhu njegove liste opasnosti nalaze se namirnice koje su postale temelj moderne prehrane.
Na vrhu popisa opasnosti dr. London ističe ultra-prerađenu hranu, koju opisuje kao industrijske proizvode prepune aditiva, umjetnih sastojaka i vrlo male stvarne nutritivne vrijednosti. Naglašava kako su te namirnice osmišljene za maksimalan okus i praktičnost, ali mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. "Ultra-prerađena hrana su industrijski proizvedeni brendirani prehrambeni proizvodi napravljeni od sastojaka koji su uglavnom isključivo za industrijsku upotrebu", objasnio je. Prema njegovim riječima, ti proizvodi sadrže "malo ili nimalo cjelovitih namirnica i dizajnirani su da maksimiziraju praktičnost, okus i korporativni profit". Dodao je i slikovitu opasku: "Drugim riječima, vaša baka to ne bi imala u svojoj kuhinji".
Dr. London ističe da su takve namirnice pune aditiva, uključujući visokofruktozni kukuruzni sirup, hidrogenirana ulja, modificirane škrobove te kozmetičke aditive koji poboljšavaju osjetilnu privlačnost, poput umjetnih aroma, boja i emulgatora. Radi se o hrani koja je proizvedena za što duži rok trajanja, iznimnu primamljivost okusa i praktičnost. Primjeri uključuju pakirane grickalice, smrznuta gotova jela, proteinske pločice s aditivima i brzu hranu. On navodi istraživanja koja pokazuju da "svako povećanje unosa ultra-prerađene hrane za deset posto donosi deset posto veći rizik od smrtnosti". Svoju poruku sažima u snažnoj tvrdnji: "Što je duži rok trajanja, to je vaš život kraći". Ovu tezu potvrđuje i velika znanstvena revizija objavljena u časopisu The Lancet krajem 2025. godine, koja je pokazala da je čak 92 posto od 104 analizirane studije zabilježilo povećan rizik od kroničnih bolesti ili preuranjene smrti kod osoba s visokim unosom ovakve hrane.
Osim općeg rizika, dr. London objašnjava i konkretne mehanizme štetnosti. "Ultra-prerađena hrana stvara probleme s metabolizmom glukoze ili šećera u tijelu, povećavajući vaš hemoglobin A1C, što posljedično povećava i trigliceride", dodaje. Uz to, kako tvrdi, takva prehrana "povećava upalu u cijelom tijelu i remeti crijevni mikrobiom". Najnovija istraživanja dodatno potkrepljuju ove tvrdnje, pa je tako studija objavljena u časopisu Alzheimer's & Dementia početkom svibnja 2026. godine povezala konzumaciju ultra-prerađene hrane s padom kognitivnih funkcija i povećanim rizikom od demencije.
Stav dr. Londona dijeli i britanski liječnik Chris van Tulleken, koji tvrdi da je ultra-prerađena hrana "pretekla duhan kao vodeći uzrok rane smrti". Govoreći u jednom podcastu 2023. godine, ispričao je kako je njegov brat blizanac, koji se borio s pretilošću, predložio svom liječniku da odvikavanje od takve hrane tretira poput odvikavanja od pušenja. Povukao je paralelu s nikotinskim flasterima, dodajući: "Tretiranje toga kao ovisničke tvari može biti zaista korisno za neke ljude". Njegov savjet je nekonvencionalan: "Ne zabranjujte si te stvari. Prepustite im se i čitajte popis sastojaka dok jedete. Shvatit ćete da sva ta hrana ima isti profil okusa. Jednako je slana i slatka. Sva je kisela. I postupno će vam se zgaditi." Njegovo upozorenje podupire i izvješće Svjetske zdravstvene organizacije iz lipnja 2024. godine, prema kojem su ultra-prerađena hrana, alkohol, duhan i fosilna goriva odgovorni za 2,7 milijuna preuranjenih smrti godišnje u Europi.
Kao rješenje za ovaj rastući javnozdravstveni problem, stručnjaci se slažu oko povratka osnovama. Viša dijetetičarka Britanske zaklade za srce (BHF), Victoria Taylor, savjetuje na što se prebaciti: "Već preporučujemo ljudima da usvoje mediteranski stil prehrane, koji uključuje obilje minimalno prerađenih ili neprerađenih namirnica poput voća, povrća, ribe, orašastih plodova i sjemenki, grahorica, leće i cjelovitih žitarica". Naglašava kako se pokazalo da takva prehrana, uz redovito vježbanje i nepušenje, značajno smanjuje rizik od bolesti srca i krvožilnog sustava. Čini se da ovaj savjet odražava i globalne trendove, jer potrošači sve više traže proizvode s "čistom" deklaracijom, prirodnim sastojcima i namirnicama koje podržavaju zdravlje probavnog sustava, signalizirajući povratak prehrani kakvu bi odobrile i naše bake.
Otvori KEKS Pay
