Studija o utjecaju tjelesnog sata na kardiovaskularne faktore rizika otkrila je da je vrijeme uistinu važno. Odavno je poznato da tjelovježba smanjuje rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa tako što snižava razinu kolesterola i šećera u krvi te jača srce. No, stručnjaci sa Sveučilišta u Edinburghu sada tvrde da nije važno samo koju vrstu vježbe radite, već i kada je radite. Prema njihovom istraživanju, objavljenom u časopisu Open Heart, usklađivanje vježbanja s nečijim kronotipom, odnosno prirodnom sklonošću da budete budniji ujutro ili navečer, može značajno umanjiti rizik od srčanih oboljenja.
Istraživanje je pratilo 150 sudionika u dobi od 40 do 60 godina koji su vodili sjedilački način života i imali barem jedan kardiovaskularni rizik, poput povišenog kolesterola ili pretilosti. Uključene su bile i osobe s obiteljskom poviješću preuranjene srčane bolesti. Sudionici su ispunili upitnik kako bi se utvrdio njihov kronotip, a zatim su nasumično raspoređeni u skupine koje su vježbale u skladu sa svojim tjelesnim satom, ili u suprotno vrijeme. Dvanaest tjedana morali su odrađivati pet 40-minutnih treninga umjerenog intenziteta tjedno, poput brzog hodanja, pod nadzorom stručnjaka.
Rezultati su pokazali da, iako su obje skupine zabilježile poboljšanje, usklađivanje vježbanja s kronotipom dovelo je do značajnijih pomaka. Osobe koje su vježbale u skladu sa svojim unutarnjim satom imale su veće poboljšanje krvnog tlaka, varijabilnosti srčanog ritma, aerobnog kapaciteta, metaboličkih markera i kvalitete sna. Istraživači su zaključili kako bi integracija principa "kronovježbanja" mogla potaknuti novi i utjecajan pristup u preventivnoj skrbi za kardiovaskularno i metaboličko zdravlje.
Najdramatičnija razlika uočena je kod sistoličkog krvnog tlaka, koji mjeri pritisak u arterijama dok srce kuca. Nakon 12 tjedana, oni koji su uskladili vrijeme vježbanja s kronotipom doživjeli su pad sistoličkog tlaka od 10,8 mmHg, u usporedbi s padom od samo 5,5 mmHg kod osoba čije vježbanje nije bilo usklađeno. Pad je bio još veći kod onih koji su u početku imali visok krvni tlak. U toj je skupini sistolički tlak pao za prosječno 13,6 mmHg, što je gotovo dvostruko više od onih koji su vježbali u neskladu sa svojim tjelesnim ritmom. Sveukupno, učinak je bio najizraženiji kod jutarnjih tipova.
Iako ova studija snažno podupire ideju usklađivanja treninga s kronotipom, važno je napomenuti da su prethodna istraživanja dala različite rezultate. Jedna studija usmjerena na odrasle osobe s pretilošću pokazala je da je večernja tjelovježba povezana s najnižim rizikom od smrtnosti i kardiovaskularnih bolesti. S druge strane, drugo je istraživanje otkrilo da poslijepodnevni treninzi smanjuju rizik od srčanih bolesti ili rane smrti više od jutarnje ili večernje aktivnosti. Ovi oprečni rezultati ukazuju na to da optimalno vrijeme za vježbanje može ovisiti o nizu individualnih čimbenika, uključujući genetiku, hormone i opće zdravstveno stanje.
Stručnjaci podijeljeni, ali složni u jednome
Znanstveni tim priznao je da rezultati njihove studije imaju ograničenja, budući da su isključili osobe s intermedijarnim kronotipom, one koji nisu ni jutarnji ni večernji tipovi, a istraživanje je provedeno samo na sudionicima iz bolnica u Lahoreu. Dr. Rajiv Sankaranarayanan, kardiolog iz Britanskog kardiološkog društva, komentirao je kako su nalazi vrlo relevantni, ali je upozorio da je prije široke primjene potrebna potvrda u raznolikijim populacijama. S njim se složila i dr. Nina Rzechorzek sa Sveučilišta u Cambridgeu, koja je dodala da se nalazi o spavanju trebaju tumačiti s oprezom jer su se oslanjali na samoprijavljenu kvalitetu sna, a ne na objektivna klinička mjerenja.
Unatoč različitim mišljenjima o idealnom vremenu, stručnjaci se slažu u jednom: svaka tjelesna aktivnost bolja je od nikakve. Sjedilački način života prepoznat je kao jedan od najvećih rizika za zdravlje srca. Dr. Rzechorzek ističe praktičnu stranu priče, navodeći kako većina ljudi koji redovito vježbaju to već čine u vrijeme koje im najviše odgovara ili kada im raspored to dopušta. Stoga, umjesto brige o savršenom tajmingu, najvažnije je ostati aktivan i pronaći rutinu koje se možete dugoročno pridržavati.
Ostanite mladi: Doktor otkriva jednu vježbu koja može usporiti proces starenja