Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Lifestyle Zdravlje

Hepatitis godišnje ubije 1,5 milijuna ljudi

29. travnja 2008. u 19:32 9 prikaza
Najbolja je prevencija protiv hepatitisa redovito testiranje
Foto: import

Od stotinu pacijenata s akutnim hepatitisom C, osamdeset će razviti kronični hepatitis C, za dvadesetak godina njih će 20 oboljeti od ciroze jetre koja u daljnjih pet godina u oko 15 posto pacijenata prelazi u karcinom jetara. Zbog toga se hepatitis C često naziva i 'virusnom tempiranom bombom’. Razmjeri ove 'virusne tempirane bombe’ su zastrašujući.

Više od 500 milijuna ljudi u svijetu zaraženo je virusom hepatitisa B ili C, što je čak deset puta više od broja inficiranih HIV/AISD-om. Hepatitis B i C ubijaju godišnje 1,5 milijuna ljudi u svijetu. A svaka treća osoba na svijetu bila je u kontaktu s jednim ili oba virusa, pa više od 500 milijuna ljudi i ne zna da su zaraženi.

Rast od 200 posto
Već su danas kronične bolesti jetre u Europi na četvrtom mjestu morbiditeta i mortaliteta, a procjene kažu da će između 2008. i 2015. godine incidencija tumora jetre u Europi porasti 200 posto! I Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti upozorava o značajnom porastu ciroze i raka jetre zbog čega je, ističu, vrlo važan nadzor i praćenje hepatitisa  B i C.



Kako od trenutka infekcije do razvoja karcinoma jetre prolazi između 20 i 30 godina, vrh epidemije odnosno teških bolesti jetre tek se očekuje i zato što je virus hepatitisa C otkriven tek 1989. godine, pa su, među ostalima, u riziku svi koji su do tada primali transfuziju krvi. Ne treba zaboraviti ni sedamdeste godine i danas povijesnu “djecu cvijeća”, među kojima je bilo mnogo intravenoznih narkomana koji su rabili istu iglu. Zbog procjene stručnjaka da Europu i svijet očekuje eksplozija kroničnih bolesti jetre, ovogodišnji europski kongres za istraživanje tih bolesti, koji je održan prošloga tjedna u Milanu, okupio je čak sedam tisuća znanstvenika i kliničara iz cijeloga svijeta, što je dosad nezapamćen interes za ovaj godišnji stručni skup.

– Koliko je Europa zabrinuta dovoljno govori i to što je Europski parlament prije točno godinu dana prihvatio Deklaraciju kojom se zemlje EU-a obvezuju na donošenje strategije, odnosno akcijskih planova kako bi se upozorilo na nužnost prevencije hepatitisa C, kako bi se organizirao probir među rizičnom skupinom u populaciji, otkrivanje zaraženih i pravovremeno liječenje. To doista treba ozbiljno shvatiti. Kad se razvije rak jetre, pacijentu je iznimno teško pomoći.

Medicina odnedavno raspolaže s prvim i zasad jedinim lijekom za karcinom jetre kojim se, međutim, život može produžiti za nekoliko mjeseci. Ili, svaki treći pacijent u Europi ima presađenu jetru zbog ciroze ili karcinoma uzrokovanih hepatitisom C. Ali nova jetra nije konačni spas, jer virus koji je u krvi brzo opet napada i uništava i novu jetru – kaže prof. Rajko Ostojić gastroenerolog s KBCa- Rebro. I napominje da otkrivanjem i liječenjem samo jednog pacijenta ne što se samo u njega sprečava razvoj ciroze jetara već se istovremeno smanjuje rezervoar zaraženih čime se, pak, sužava mogućnost daljnjeg prenošenja infekcije.



Rizični Mediteran
Zanimljivo je da je incidencija hepatitisa C osobito visoka u mediteranskim zemljama. U Italiji je to 3,5 posto, u Grčkoj tri posto, u Francuskoj dva posto. Iako spadamo u zemlje Mediterana, Hrvatska je, na sreću, izuzetak. Prema podacima HZJZ imamo relativno povoljnu epidemiološku situaciju. Incidencija  u nas iznosi 1,3 posto što znači da je oko 63.000 građana bilo u kontaktu s virusom hepatitisa C, a godišnje se otkrije između 200 i 250 inficiranih.

– Terapiju za liječenje hepatitisa C prima oko godišnje oko 300 pacijenata, ali treba znati da se broj bolesnih ’kumulirao’ godinama, jer godinama nije bilo učinkovitog lijeka. Pa, među ostalim, i zbog toga postoji lista čekanja pacijenta do početka terapije. Na Rebru se čeka između šest i devet mjeseci što  je  prihvatljivo – govori prof. Ostojić.

– “Zlatni standard” liječenja hepatitisa C jest kombinacija pegiliranog interferona i ribavirina i uspješnost terpije – što znači da se virus eliminira iz organizma – u prosjeku iznosi 60 posto. Odlično se liječe genotip 2 i 3  kod kojih je izlječenje visokih 88 posto dok je kod genotipova 1b i 1a učinovitost terapije nešto lošija i iznosi između 44 i 46 posto.

Dakle, još je mnogo prostora za nova istraživanja i nove lijekove – kaže prof. Ostojić koji trenutačno u svojoj bolnici vodi dvije studije u početnoj fazi, s novim molekulama. No, ističe da je ulaganje u preventivu i otkrivanje zaraženih naravno najisplativije, pa se i osobno zalaže da se i u Hrvatskoj prihvat nacionalna strategija, među ostalim, i radi podizanja svijesti o ozbiljnosti bolesti jetre.

Proveli smo jedan radni dan u adventskoj kućici
Nema predaje
Proveli smo jedan radni dan u adventskoj kućici: Radila sam kao BioManijak