Od stotinu pacijenata s akutnim hepatitisom C, osamdeset će razviti
kronični hepatitis C, za dvadesetak godina njih će 20 oboljeti od
ciroze jetre koja u daljnjih pet godina u oko 15 posto pacijenata
prelazi u karcinom jetara. Zbog toga se hepatitis C često naziva i
'virusnom tempiranom bombom’. Razmjeri ove 'virusne tempirane bombe’ su
zastrašujući.
Više od 500 milijuna ljudi u svijetu zaraženo je virusom hepatitisa B
ili C, što je čak deset puta više od broja inficiranih HIV/AISD-om.
Hepatitis B i C ubijaju godišnje 1,5 milijuna ljudi u svijetu. A svaka
treća osoba na svijetu bila je u kontaktu s jednim ili oba virusa, pa
više od 500 milijuna ljudi i ne zna da su zaraženi.
Rast od 200 posto
Već su danas kronične bolesti jetre u Europi na četvrtom mjestu
morbiditeta i mortaliteta, a procjene kažu da će između 2008. i 2015.
godine incidencija tumora jetre u Europi porasti 200 posto! I Europski
centar za kontrolu i prevenciju bolesti upozorava o značajnom porastu
ciroze i raka jetre zbog čega je, ističu, vrlo važan nadzor i praćenje
hepatitisa B i C.
Kako od trenutka infekcije do razvoja karcinoma jetre prolazi između 20
i 30 godina, vrh epidemije odnosno teških bolesti jetre tek se očekuje
i zato što je virus hepatitisa C otkriven tek 1989. godine, pa su, među
ostalima, u riziku svi koji su do tada primali transfuziju krvi. Ne
treba zaboraviti ni sedamdeste godine i danas povijesnu “djecu
cvijeća”, među kojima je bilo mnogo intravenoznih narkomana koji su
rabili istu iglu. Zbog procjene stručnjaka da Europu i svijet očekuje
eksplozija kroničnih bolesti jetre, ovogodišnji europski kongres za
istraživanje tih bolesti, koji je održan prošloga tjedna u Milanu,
okupio je čak sedam tisuća znanstvenika i kliničara iz cijeloga
svijeta, što je dosad nezapamćen interes za ovaj godišnji stručni skup.
– Koliko je Europa zabrinuta dovoljno govori i to što je Europski
parlament prije točno godinu dana prihvatio Deklaraciju kojom se zemlje
EU-a obvezuju na donošenje strategije, odnosno akcijskih planova kako
bi se upozorilo na nužnost prevencije hepatitisa C, kako bi se
organizirao probir među rizičnom skupinom u populaciji, otkrivanje
zaraženih i pravovremeno liječenje. To doista treba ozbiljno shvatiti.
Kad se razvije rak jetre, pacijentu je iznimno teško pomoći.
Medicina odnedavno raspolaže s prvim i zasad jedinim lijekom za
karcinom jetre kojim se, međutim, život može produžiti za nekoliko
mjeseci. Ili, svaki treći pacijent u Europi ima presađenu jetru zbog
ciroze ili karcinoma uzrokovanih hepatitisom C. Ali nova jetra nije
konačni spas, jer virus koji je u krvi brzo opet napada i uništava i
novu jetru – kaže prof. Rajko Ostojić gastroenerolog s KBCa- Rebro. I
napominje da otkrivanjem i liječenjem samo jednog pacijenta ne što se
samo u njega sprečava razvoj ciroze jetara već se istovremeno smanjuje
rezervoar zaraženih čime se, pak, sužava mogućnost daljnjeg prenošenja
infekcije.
Rizični Mediteran
Zanimljivo je da je incidencija hepatitisa C osobito visoka u
mediteranskim zemljama. U Italiji je to 3,5 posto, u Grčkoj tri posto,
u Francuskoj dva posto. Iako spadamo u zemlje Mediterana, Hrvatska je,
na sreću, izuzetak. Prema podacima HZJZ imamo relativno povoljnu
epidemiološku situaciju. Incidencija u nas iznosi 1,3 posto što
znači da je oko 63.000 građana bilo u kontaktu s virusom hepatitisa C,
a godišnje se otkrije između 200 i 250 inficiranih.
– Terapiju za liječenje hepatitisa C prima oko godišnje oko 300
pacijenata, ali treba znati da se broj bolesnih ’kumulirao’ godinama,
jer godinama nije bilo učinkovitog lijeka. Pa, među ostalim, i zbog
toga postoji lista čekanja pacijenta do početka terapije. Na Rebru se
čeka između šest i devet mjeseci što je prihvatljivo –
govori prof. Ostojić.
– “Zlatni standard” liječenja hepatitisa C jest kombinacija pegiliranog
interferona i ribavirina i uspješnost terpije – što znači da se virus
eliminira iz organizma – u prosjeku iznosi 60 posto. Odlično se liječe
genotip 2 i 3 kod kojih je izlječenje visokih 88 posto dok je kod
genotipova 1b i 1a učinovitost terapije nešto lošija i iznosi između 44
i 46 posto.
Dakle, još je mnogo prostora za nova istraživanja i nove lijekove –
kaže prof. Ostojić koji trenutačno u svojoj bolnici vodi dvije studije
u početnoj fazi, s novim molekulama. No, ističe da je ulaganje u
preventivu i otkrivanje zaraženih naravno najisplativije, pa se i
osobno zalaže da se i u Hrvatskoj prihvat nacionalna strategija, među
ostalim, i radi podizanja svijesti o ozbiljnosti bolesti jetre.
KUGA NOVOG DOBA Na Europskom kongresu za istraživanja bolesti jetre, koji je okupio čak sedam tisuća znanstvenika i kliničara iz cijeloga svijeta, izneseni alarmantni podaci
Hepatitis godišnje ubije 1,5 milijuna ljudi
