Baca li američki predsjednik Donald Trump ponovno oko na Grenland? 2026. jedva da je počela, a Trump je već napao Venezuelu, oteo njezinog spornog vođu Nicolasa Madura i obnovio prijetnje protiv nekoliko drugih suverenih teritorija - uključujući danski autonomni teritorij Grenland. Sjedinjene Američke Države potvrdile su svoje stajalište u sporu oko kontrole nad Grenlandom unatoč oštrim kritikama. Stjecanje Grenlanda ima prioritet za nacionalnu sigurnost SAD-a i ključno je za odvraćanje protivnika na Arktiku, priopćila je američka vlada. "Predsjednik i njegov tim trenutačno razmatraju niz opcija kako bi se postigao ovaj važan vanjskopolitički cilj, pri čemu je uporaba američke vojske uvijek jedna od mogućnosti", izjavila je glasnogovornica vlade Karoline Leavitt. Prema suglasnim medijskim izvješćima, američka vlada trenutačno razmatra kupnju otoka, piše Deutsche Welle. Državni tajnik Marco Rubio navodno je na povjerljivom sastanku s američkim zastupnicima rekao da nedavne prijetnje ne bi trebale signalizirati vojnu invaziju. Cilj je kupnja, napisao je Wall Street Journal pozivajući se na osobe upoznate s tim pitanjem. Isto je izvijestio i New York Times te dodatno naveo, pozivajući se na dužnosnike, da je Trump od svojih suradnika zatražio da mu dostave ažurirani plan za stjecanje otoka.
Danska: SAD 'nemaju pravo anektirati' Grenland
Zabrinutost u Europi porasla je nakon nedavne objave na društvenim mrežama Katie Miller, supruge visokog dužnosnika Bijele kuće Stephena Millera, i intervjua koji je Trump dao za The Atlantic. U njemu je američki predsjednik ponovio svoju dugogodišnju tvrdnju: "Apsolutno nam je potreban Grenland. Treba nam za obranu." U nedjelju je danska premijerka Mette Frederiksen u potpunosti odbacila te opaske. "Apsolutno nema smisla govoriti o tome da SAD treba preuzeti Grenland", rekla je Frederiksen. "Sjedinjene Države nemaju pravo anektirati nijednu od tri zemlje u Danskom Kraljevstvu", poručila je. Ovo nije prvi put da Trump iznosi ideju o aneksiji Grenlanda. Više je puta ponudio da ga kupi i nije isključio ni vojnu silu. No, obnovljena retorika dolazi u vrijeme pojačane geopolitičke napetosti, postavljajući pitanja o tome kako bi Europa reagirala ako bi se riječi pretvorile u djela. Grenland je autonomni teritorij unutar Kraljevine Danske, a Danska je saveznik Sjedinjenih Država u NATO-u. Svaki pokušaj aneksije otoka efektivno bi okončao transatlantski savez, kaže Jacob Funk Kirkegaard iz Instituta Peterson za međunarodnu ekonomiju. U siječnju 2025. anketa je pokazala da većina Grenlandaca, oko 56%, želi neovisnost od Danske. Ali također je pokazala da pridruživanje Sjedinjenim Državama gotovo nitko ne podržava - samo 6% glasalo je za.
Što Trump želi na Grenlandu?
Trump je svoj interes predstavio kao pitanje nacionalne sigurnosti, tvrdeći da je Grenland "okružen ruskim i kineskim brodovima". Ta je tvrdnja lažna, kažu za DW i Kirkegaard i Michael Paul iz njemačkog think tanka Fondacija nauka i politika (SWP). Međutim, Grenland posjeduje ogromne neiskorištene prirodne resurse, uključujući naftu i ključne minerale - sličnost koju dijeli s Venezuelom. No Paul tvrdi da problem nadilazi sirovine. "I Grenland i Danska otvoreni su za veće američko sudjelovanje", kaže Paul. "Prije samo godinu dana, grenlandski ministar rudarstva napisao je u The Washington Postu da će se Grenland bez većih američkih ulaganja sve više morati okretati drugim investitorima, čak i Kini", kaže Paul. Problem nije ni prvenstveno u vojnom pristupu. Danska je već povećala svoju vojnu prisutnost oko otoka, a Sjedinjene Države mogle bi učiniti isto u okviru postojećih sporazuma. "Da Trump želi imati više američkih trupa, njihovo raspoređivanje ne bi bio problem", primjećuje Kirkegaard. "Postoji zajednički obrambeni sporazum sa Sjedinjenim Državama i Danskom", podsjeća on. Kirkegaard smatra da se umjesto toga Trumpova motivacija čini više simboličnom nego strateškom. "Realnost je da je, čini se, zaključio da želi učiniti Ameriku većom na karti", smatra on. "To nije racionalno - i to je nešto što samo Kongres ili Vrhovni sud mogu blokirati", kaže Kirkegaard.
Što EU može učiniti kako bi zaštitila Grenland?
Europska unija se dugo borila pronaći ravnotežu između očuvanja transatlantskih veza i isticanja vlastite strateške autonomije. Nakon Trumpovih posljednjih izjava, dužnosnici EU-a su 5. siječnja priopćili da blok "podržava univerzalna načela nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, tim više ako je neka država članica ugrožena." Konkretne mjere nisu najavljene. "Ako Trump odluči silom anektirati Grenland, vrlo malo toga itko može učiniti u kratkom roku", rekao je Kirkegaard za DW. "To vrijedi za Grenland, za Dansku i za EU", smatra on. Zasad diplomacija ostaje glavno europsko oružje. Dužnosnici EU-a kažu da nisu planirani formalni razgovori s Washingtonom, ali Kirkegaard tvrdi da bi najučinkovitiji kanal Bruxellesa bio neslužbeni kontakt s američkim Kongresom. Svaka aneksija - ili veća vojna akcija - i dalje bi zahtijevala odobrenje Kongresa.
Kirgegaard je rekao da bi europski čelnici mogli jasno dati do znanja što je na kocki: raspad NATO-a, zatvaranje američkih baza u Europi i potencijalne sankcije američkim tvrtkama koje posluju u EU. Jesu li dešavanja u vezi sa Venezuelom znak upozorenja? Događaji u Venezueli nude dvije lekcije. Prvo, Trumpova administracija nije unaprijed obavijestila Kongres o svojoj operaciji protiv Madura. Ovo je potez koji kritičari smatraju testiranjem granica predsjedničke moći. Drugo, EU je ponovno reagirala oprezno, pozivajući na poštivanje međunarodnog prava, a istovremeno se suzdržavajući od osude svog najvažnijeg saveznika. Slučaj Venezuele naglašava koliko američki predsjednik može biti nepredvidljiv. Kako 2026. godina počinje, europski čelnici se pripremaju za tešku godinu - onu u kojoj bi njihovo transatlantsko balansiranje moglo postati još teže održati.
Otvori KEKS Pay
Ajmo razmišljati strateški: Europa će postati većinski islamska za dvadesetak godina. Veliki broj domicilnih Europljana će se iseliti iz novonastale džamahirije. Gdje će otići? Pa jedino mogu u SAD, koje ipak neće postati džamahirija. Što je onda bolje: da Grenland bude europski i služi kao islamistička baza, kao nekakva mega Gaza, ili da bude američki, odnosno pod kontrolom ostatka zapadne civilizacije?