Zagrebački MUO osnovan je i otvoren u lipnju 1880., u studenom je već bio potres, a 2020. kada su krenuli svečano u proslavu 140. rođendana muzeja, dogodio se i ovaj zagrebački, relativno nov potres. Još se živo sjećam divnog doručka koji su te potresne 2020. organizirali u siječnju, u još uvijek cijeloj staroj zgradi MUO kako bi nama novinarima predstavili svoj novi logo i programski plan cjelogodišnje proslave velikog rođendana.
U šarmantnoj staroj knjižnici unutar muzeja predstavljen nam je tada i novi vizualni identitet kreativaca iz studija Šesnić & Turković, a tadašnji ravnatelj MUO Miroslav Gašparović govorio je kako su “svjesni zahtjeva koje nove generacije i dinamičan tehnološki napredak postavljaju pred muzeje” te da je njihov novi vizualni identitet samo korak k ostvarenju njihovih ciljeva i ispunjenja potencijala koji MUO ima.
Tada predstavljen novi vizualni identitet, koji MUO koristi i danas, zamišljen je kao crno-bijela platforma koja služi za isticanje bogatog i raznolikog sadržaja koji muzej nudi. Pa iako je vizual podređen sadržaju koji muzej prezentira, on neupitno ima snagu kojom jasno komunicira s javnošću te jednako tako dovoljno karaktera da dalje gradi brand dok je kao korporativna tipografija odabran Brenner nagrađivanog hrvatskog tipografa i profesora Nikole Đureka. Novim identitetom MUO je trebao predstaviti i novi pravac u radu, ali bez odbacivanja svojih temelja kao sakupljača umjetnosti iz svih povijesnih razdoblja, nastavljajući tako tradiciju Ivana Picelja i Borisa Ljubičića koji su bili dizajneri prethodnih vizuala MUO.
No, dva mjeseca kasnije te 2020. sve se promijenilo. Dogodio se potres, zgrada MUO je teško stradala i u tijeku je potpune obnove, novi ravnatelj MUO je Slaven Mihalić, svi zaposleni i dalje rade u punom pogonu, a upogonili su i novi izložbeni prostor – MUO Galeriju u Ilici u kojoj se baš danas otvara izložba “Sva lica MUO” koja objašnjava i ovaj naš “potresni” uvod. Naime, u sklopu izložbe bit će izloženi neki od ključnih plakata MUO poput onog Milivoja Uzelca iz 1919. za Proljetni salon koji možda nije najraniji koji je napravljen za MUO, ali je svakako najstariji sačuvan, pa do plakata u povodu otvaranja muzeja nakon rata 1946. i ključnog razdoblja kada MUO 1962. dobiva novi stalni postav i prvi, nazovimo ga proto-logotip Ivana Picelja. No na izložbi su i memorandumi, prvi pečat s kraja 19. stoljeća, prve omotnice, pozivnice i dopisi, dakle čitav povijesni pregled svega što čini vizualni identitet muzeja do današnjeg cjelovitog i prepoznatljivog vizualnog identiteta.
– Kroz izložbu će posjetitelji moći pratiti razvoj vizualnog identiteta počevši od prvog službenog logotipa Muzeja koji je 1980. godine, u povodu 100. obljetnice, dizajnirao Ivan Picelj. Zatim vizualni identitet iz 1995. godine Borisa Ljubičića oblikovan u povodu 115. obljetnice i otvorenja stalnog postava. Izložba predstavlja i komunikacijske materijale koji su obilježili dva važna izložbena projekta: veliku kulturološku izložbu “Hrvatski narodni preporod” iz 1985. godine te izložbu “Secesija u Hrvatskoj” iz 2003. Kronološki pregled završava predstavljanjem aktualnog vizualnog identiteta Muzeja, a koji je, kao što ste već spomenuli, dizajnirao studio Šesnić & Turković 2020. godine u povodu 140. rođendana Muzeja – kazala nam je kustosica izložbe dr. sc. Koraljka Vlajo, ističući kako predstavljeni vizualni identiteti Muzeja svjedoče o vremenu u kojem su nastali, ali i najavljuju promjene koje su oblikovale ne samo ovu instituciju nego i širu društvenu zajednicu. Svaka faza, od prvih znakova identiteta do današnje upotrebe digitalnih i tiskarskih alata, svjedoči o povijesti, promjeni i uvjerenju da muzej ima trajnu društvenu i kulturnu ulogu.
– Podaci iz muzejske arhive otkrivaju da su krajem 19. i početkom 20. stoljeća muzejski pečati bili ključni elementi vizualnog identiteta MUO-a. Ti svjedoci porođajnih muka Muzeja – koji je nekoliko puta mijenjao ime i adresu, ponekad bio samostalan, a ponekad udružen sa školom za umjetnički obrt – često su se preinačivali, odražavajući burne političke i institucionalne promjene. Nažalost, ako su i postojali, danas više ne posjedujemo primjerke plakata iz najranijih muzejskih godina pa prvi sačuvani plakat MUO-a datira iz 1919. godine. Osnivanje pak Zbirke plakata i industrijskog dizajna 1962. godine, dolazak Radoslava Putara na njezino čelo te snažno zagovaranje svih vidova dizajna (uključujući djelovanje Centra za industrijsko oblikovanje, smještenog u prostorima Muzeja) pridonijeli su tome da MUO postane nezaobilazno mjesto za pitanja dizajna. U skladu s tim, Muzej postaje svjestan važnosti vlastitog, sustavno razrađenog vizualnog identiteta – kaže Koraljka Vlajo.
Na izložbi ćete se tako podsjetiti i 1995. kada je u povodu otvorenja novog stalnog postava Boris Ljubičić oblikovao novi i najdugovječniji vizualni identitet Muzeja, onaj s karakterističnom plavom kružnicom, koji je ostao u uporabi punih dvadeset i pet godina. Izložen je tako i meni iznimno drag plakat “Kada ste u posljednjih 100 godina bili u Muzeju za umjetnost i obrt”, koji je slavni Boris Bućan izradio 1980. u povodu 100. godišnjice Muzeja, a koji predstavlja željezna vrata muzejske zgrade, koja su na plakatu slobodno interpretirana, a ne fotografski ponovljena. Uglavnom, ovom izložbom, otvorenom do 10. siječnja, MUO ujedno zaključuje i svoju dinamičnu i raznovrsnu seriju izložbi u prostoru MUO Galerije od njezina otvorenja u lipnju ove godine pa je ravnatelj MUO Sanjin Mihelić zaključio:
– Ponosan sam što smo, programima koje smo realizirali u MUO Galeriji od njezina otvaranja do danas, učvrstili prisutnost Muzeja u Gradu Zagrebu u trenutku kada nam je to najvažnije, dok je naša matična zgrada u obnovi. Izložba “Sva lica MUO” za sve nas je više od izložbe. Ona pokazuje kako je MUO oduvijek bio važno mjesto razmjene ideja o dizajnu i vizualnoj kulturi s dugom tradicijom poticanja kreativnosti i kritičkog promišljanja koja se nastavlja i danas.
Otvori KEKS Pay
