Sve je počelo s dječakom po imenu Satoshi Tajiri, koji je odrastao u Machidi, predgrađu Tokija. Dok su polja i šume njegova djetinjstva nestajale pod naletom urbanizacije i betona, Tajiri je vrijeme provodio loveći i skupljajući kukce, zbog čega su ga prijatelji prozvali "Dr. Bug". Godinama kasnije, fasciniran videoigrama, odlučio je spojiti svoje dvije ljubavi. Želio je djeci koja više nemaju priliku istraživati prirodu omogućiti da iskuse uzbuđenje otkrivanja, sakupljanja i brige o stvorenjima. To je postalo temelj za Pocket Monsters, igru za Nintendo Game Boy, čiji je razvoj trajao iscrpljujućih šest godina i gotovo doveo njegovu tvrtku Game Freak do bankrota. Pocket Monsters su naravno – Pokémoni – koji ove godine slave svoju jubilarnu, 30. godišnjicu.
Međutim, genijalnost Pokémona ležala je u socijalnom aspektu igre koji je osmislio Satoshi Tajiri. Njegova opsesija bila je Game Boyev "Link Cable", kabel za povezivanje dviju konzola. Neki su ga koristili isključivo za natjecanje, ali Tajiri je zamislio stvorenja kako doslovno pužu kroz kabel s jednog uređaja na drugi, a igrači ih mogu razmjenjivati. Također, kultni slogan "Gotta Catch 'Em All!" ("Moraš skupit' sve!") bio je, naravno, i marketinška fraza, ali i poziv na druženje i stvaranje zajednice. Djeca su, dakle, morala izići van i pronaći prijatelje kako bi upotpunila svoju kolekciju, što je igri dalo društvenu dimenziju kakvu nijedna prije nije imala.
Nakon neočekivanog uspjeha u Japanu, Pokémoni nisu dugo ostali samo videoigra. Nintendo je brzo izgradio čitav multimedijski svemir, kolekcionarske karte koje su preplavile školska dvorišta diljem svijeta te filmove i bezbrojne druge proizvode. Do trenutka kada su 1998. stigli na Zapad, nastala je "Pokémania", globalna histerija koja je obilježila kraj devedesetih i transformirala dječju pop kulturu. Franšiza je zavladala svijetom, a vrijednost rijetkih karata i danas doseže milijunske iznose. Ni u Hrvatskoj, sigurni smo, nema djeteta koje je odrastalo u 90-ima i ranim 2000-im godinama, a da nije upoznalo i zavoljelo Pokémone. I mi gajimo mnoge lijepe uspomene na gledanje crtića Pokémon na televiziji, razmjenjivanje karata s prijateljima i, naravno, igranja "na poklape" (ili kako se to još zove, kokanja, tapkanja ili peljanja) u školskom dvorištu.
Intenzivna popularnost Pokémona, kako tvrde brojne studije tog fenomena, postala je i moćan alat japanske političke "meke moći". Pikachu je postao neslužbeni, ali i jedan od najvažnijih kulturnih ambasadora, a Pokémoni su potpuno promijenili zapadnu percepciju Japana, otvarajući vrata za globalni uspjeh animea, mange i cjelokupne japanske pop kulture kakvom je danas poznajemo.
Iako je početna manija s vremenom splasnula, Pokémoni su opstali. Pokazali su nevjerojatnu sposobnost prilagodbe i uspjeli ostati relevantni tijekom čak tri desetljeća. Generacija koja je odrasla skupljajući ta simpatična stvorenja, danas su odrasli ljudi koji to iskustvo dijele sa svojom djecom. Sve je ponovno eksplodiralo 2016. godine s lansiranjem mobilne igre Pokémon GO, koja je iskoristila tehnologiju proširene stvarnosti i potaknula drugu globalnu Pokémaniju, izvlačeći milijune ljudi na ulice u potrazi za virtualnim stvorenjima.
S ukupnom zaradom koja premašuje sto milijardi dolara, Pokémon je i službeno najprofitabilnija medijska franšiza svih vremena. Trideseti rođendan, koji se obilježava 27. veljače, proslavili su u velikom stilu, najavom nove, desete generacije igara, Pokémon Winds i Pokémon Waves, čiji se izlazak očekuje 2027. godine.
Otvori KEKS Pay
