Još u vremenima prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju slušali smo sa svih strana o mističnim europskim fondovima i projektima, škrinjama s blagom koje EU iz nekog razloga dijeli svima, besplatno. Slušamo i dalje o njima, uglavnom u pozitivnom kontekstu – uz povremeno zanovijetanje o probijanju kroz gustu džunglu europske birokracije. Mnogi su ih kulturnjaci čak bijesno spominjali u jeku prosvjeda protiv rezova u kulturi: “Zar ću i za penziju morat pisat aplikaciju?” poručivao je jedan plakat. Danas su ipak malo manje misteriozni i mnogo dostupniji, neki su slavni, dok su drugi nešto manje poznati. Jedan od nepoznatijih je i program Europske unije pod nazivom Kreativna Europa, namijenjen kulturnom i audiovizualnom sektoru, a vrijedi 1,46 milijardi eura – što je najveća svjetska potpora za kulturne i kreativne industrije, ali ipak manje od budžeta Erasmusa od vrtoglavih 16 milijardi, na račun kojeg mnogi mladi danas putuju Europom i upoznaju vršnjake sličnih profesionalnih i drugih afiniteta. Na službenim stranicama Kreativne Europe javno su dostupni kriteriji za pristup svim njihovim natječajima, među kojima je i onaj za razvoj videoigara, ali i književne prijevode, potpore za filmske festivale te mobilnost umjetnika i kulturnih radnika.
Promocija programa
No kako se zapravo provode i kako funkcioniraju programi Kreativne Europe? Podijeljeni su na dva potprograma – Kultura i MEDIA, a u Hrvatskoj koordinaciju tih programa provode dva ureda: Desk Kreativne Europe pri Ministarstvu kulture te Desk MEDIA pridružen HAVC-u.
Njihov je glavni i jedini cilj promocija programa Kreativne Europe i komunikacija prema kulturnom sektoru o tome koje mogućnosti on nudi. U oba hrvatska deska možete zatražiti pomoć u notorno kompliciranim prijavama na projekte, a oni na neki način služe i kao “veza s centralom” i programi se uz njihovu podršku prijavljuju direktno EU Agenciji za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu.
– Pomažemo u promociji projekata i širenju informacija, a budući da je za prijavu na Kreativnu Europu najčešće potrebno imati partnere, komuniciramo s čitavom mrežom deskova i spajamo kulturne operatere. Držimo radionice, edukacije, individualne konzultacije, infodane, okrugle stolove i svim raspoloživim sredstvima promoviramo program – ispričala nam je voditeljica Deska Kreativne Europe za kulturu Anera Stopfer.
Specifičnost hrvatskog deska jest što provodi program sufinanciranja projekata, što znači da EU za jedan projekt daje određen postotak sredstava, a Ministarstvo kulture sufinancira čitav drugi dio. Za sve projekte koji prođu na europskoj razini desk će se pobrinuti za ostatak sredstava te dalje pomagati i pratiti ih do realizacije. Trenutačni programski ciklus “težak” milijardu i pol eura traje od 2014. do 2020. godine. Za vjerovati je da će se budžet idućih godina još i povećati budući da su kulturna i kreativna industrija među najbrže rastućim u Europi. Samo u Hrvatskoj je do kraja 2018. godine 120 različitih projekata povuklo 5,743.829,28 eura!
Kreativni ambasadori
Kako bi podigli svijest o Kreativnoj Europi i širu javnost informirali o prilikama koje nudi, Desk Kreativne Europe pokrenuo je i akciju Kreativne suradnje.
– Kreativnu suradnju započeli smo s Vedranom Klemensom, grafičkim ilustratorom koji je održao radionicu digitalne ilustracije Čitav taj program započeli smo s idejom da dopremo do mladih snaga, profesionalaca u kulturi, potencijalnih korisnika programa i da im ilustriramo što zapravo nudi Kreativna Europa organizirajući aktivnosti i događanja, a finalne produkte koji se tamo stvore koristimo za daljnju promociju njih i programa – kaže Stopfer.
Osim programa Kreativne suradnje, u Ministarstvu svakog mjeseca biraju novog ambasadora koji postaje svojevrsni maneken Kreativne Europe. Odreda su to umjetnici i kulturni radnici koji razumiju funkcioniranje EU fondova, a svojim radom potiču na otvoreno razmišljanje, inovativnost i suradnju, baš kao što i moto deska glasi: Zamisli, Stvaraj, Podijeli.
Prva kreativna ambasadorica bila je Helena Sablić Tomić, dekanica Umjetničke akademije u Osijeku koja je povukla sredstva iz Kreativne Europe za lutkarski projekt All Strings Attached. Slijedili su glumac Edvin Liverić, predstavnik u europskoj kazališnoj mreži Aerowaves, Marina Paulenka i Morana Matković iz udruge Organ vida, Goran Golovko, intendant HNK Split koji sudjeluje u EU projektima HERITART i Opera InCanto te mnogi drugi. Posljednji od njih bio je Slaven Kosanović, poznatiji kao Lunar, koji je organizirao i drugu Kreativnu suradnju,
radionicu crtanja grafita na Graffiti ranču u Legradu. Na radionici su sudjelovali umjetnici Hana Hanak, Alba Miočev, Ivan Oštarčević Zgubljen i Dino Cvetinić Elex te su zajedno oslikavali jedan zid na ranču.
– Drago mi je da sam imala priliku sudjelovati jer je Graffiti ranč pokazao da nije bitno jesi li u velikom gradu ili na selu, već je bitno unositi boje svugdje i imati ljubav za ono čime se baviš – rekla nam je o svojem iskustvu umjetnica Alba Miočev.
A europski fondovi čekaju i traže upravo autore
poput nje.
