Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 19
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
izložba u trotoaru

'Bosnian Girl' danas je referentno mjesto povijesti jedne tragedije

04.02.2024.
u 09:38

U Galeriji Trotoar otvorena skupna izložba Šejle Kamerić, Jasmine Cibic i Selme Selman "Her Barbaric Luxury" koja istražuje osobne priče i kolektivno sjećanje, a traje do 16. ožujka

Žene za ženska prava ili izložba o predrasudama – bio bi opis izložbe međunarodnih umjetnica jakog glasa i stava sinoć otvorene u zagrebačkoj Galeriji Trotoar. Pod krovnim naslovom "Her Barbaric Luxury" donosi recentne radove Jasmine Cibic i Selme Selman te pop-art verziju kultnog rada "Bosnian Girl" Šejle Kamerić koji se nalazi u fundusu zagrebačkog MSU, a primjerak na izložbi dio je privatne Kolekcije Cerin Antonić.

Iako je od svojeg nastanka 2003. do danas "Bosnian Girl" postala dio kolektivne svijesti, najjači podsjetnik na zlo koje stvaraju predrasude i kao takva malo kome nije poznata, valja podsjetiti da je u pitanju autoportret umjetnice, koji se na ulicama Sarajeva pojavio 11. srpnja 2003., na godišnjicu pada Srebrenice, a preko kojeg je bilo ispisano "Nema zuba... Ima brkove... Smrdi kao govno...? Bosanska djevojka!" – na temelju grafita koji je neki nizozemski vojnik ispisao na engleskom jeziku na zidu kasarne u Potočarima devedesetih.

Rad je nastao u vrijeme kad se nije dovoljno govorilo o Srebrenici jer nekima je to bila prebolna tema, a drugi su šutjeli negirajući zločine. Umjetnica ga je napravila u suradnji s fotografom Tarikom Samarahom koji je bio među prvima kojima je bio dozvoljen ulazak u tvornicu u Potočarima koja je postala mjesto genocida. Među ostalim, Samarah je tada fotografirao i grafite koje su iza sebe ostavili nizozemski vojnici pa i ovaj koji je postao svjetski 'slavan'.

U Zagrebu upravo izložena pop-art verzija "Bosnian Girl" izdana je u suradnji s kustosom Renéom Blockom iz Edition Block Berlin, a o kakvom je kalibru u art svijetu riječ, dovoljno je spomenuti tek činjenicu da za njega kažu da je izmislio kustoski poziv kada je došao u New York, unajmio prostor i pozvao Josepha Beuysa da napravi performans s kojotom "I Like America and America Likes Me", koji je promijenio pogled na umjetnost.

– Pomalo je izazovno radove recentnije produkcije Jasmine Cibic i Selme Selman staviti u isti kontekst s "Bosnian Girl" koja od trenutka nastanka 2003. akumulira slojeve iščitavanja i učitavanja, a s dvadeset godina kontinuiranog izlaganja i uključivanja u javne akcije i sama postaje referentnim povijesnim mjestom. Simbolizira fiksiranje ženskog tijela, i ne samo nacionalnim ideologijama već i kulturnim imaginarijima zapadnih europskih zajednica, koje balkansko izmještaju u drugo, inferiorno, barbarsko – smatra kustosica izložbe Martina Marić Rodrigues pa dodaje:

– Teme sjećanja i nacionalnih identiteta prokopava i Jasmina Cibic. U svjesnim i analitičkim traganjima kroz ostatke povijesti, ona pronalazi događaje naglašene političke retorike koje raščlanjuje, a zatim rekonstruira u multimedijske projekte. Dok je Jasmina Cibic redateljica svojih radova, Selma Selman glavna je protagonistica svojih. Etničke i klasne okvire koje Selma Selman probija kao umjetnica romskog podrijetla, u svom radu prihvaća kao nužnost i nepopustljivost. Poput Šejle Kamerić u ranijem razdoblju, Selma se pridružuje dugoj tradiciji unutar feminističke umjetnosti gdje tijelo umjetnice postaje sredstvom kritike višegeneracijske traume, no, primjetna je distinkcija: Selma traži opipljivu djelatnost i konkretni rezultat svojih akcija.

Sukus je, dakle, da izložba kroz filmove, fotografije, instalacije, crteže i performanse istražuju osobne priče i kolektivno sjećanje. Što se tiče samih umjetnica, Šejla Kamerić (1976.) umjetnica je iz Sarajeva čija praksa uključuje film, fotografiju, crteže i instalacije usredotočene na politiku sjećanja, oblike otpora i ženske borbe, a radovi joj se nalaze u TATE Modern, Musée d'Art Moderne de la Ville, muzeju Boijmans Van Beuningen, MACBA Barcelona...

Jasmina Cibic (1979.) slovenska je umjetnica koja istražuje ispreplitanja državne moći, kulture i rodnog konstrukta. U arhivskim materijalima traga za umjetničkim djelima, arhitekturom i glazbom u kojima se izražavaju politički interesi i retorika nacionalne moći, a rezultate istraživanja prenosi u jezik filma.

Selma Selman (1991.) diplomirala je slikarstvo na Akademiji u Banjoj Luci, a tematski otjelovljuje vlastite borbe i borbe koje vodi njezina zajednica.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije