Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 74
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
nobelovac Wole Soyinka

Boko Haram je kuga, njezino istrebljenje zahtijeva suradnju

Wole Soyinka
Roland Popp/DPA/PIXSELL
27.11.2018.
u 15:04

Bez obzira na to pod kojim se imenom javlja, to je globalna bolest, od Rusije preko Iraka i Nigerije do Somalije. Boko Haram je u SAD-u, u Europi, potencijalno i u Hrvatskoj

Pulski sajam knjige ove godine nudi i više od svojih uobičajenih standarda. Među oko stotinu sudionika, domaćih i stranih autora, promotora i izdavača, izdvajaju se dvojica “teškaša”, dvojica svjetskih velikana izuzetnih biografija i prebogatih opusa: Wole Soyinka i Peter Sloterdijk.

Nigerijac Wole Soyinka, prvi afrički dobitnik Nobelove nagrade za književnost, u četvrtak će otvoriti sajam predstavljanjem hrvatskog prijevoda svog romana “Vrijeme rasapa” u izdanju Sandorfa. U subotu gostovat će vjerojatno najugledniji europski mislilac, kontroverzni njemački filozof Peter Sloterdijk sa svojom knjigom “Strašna djeca novog vijeka”.

Doći do intervjua s gospodinom Woleom Soyinkom nije jednostavno. Kako je i izjavio u ekskluzivnom intervjuu za Večernji list, sve što nije pisanje, za njega je ometanje pa su tako zasigurno i medijski nastupi. Njegovi su odgovori na novinarska pitanja, baš kao i njegova djela, pisani stilom koji ne dopušta dodatna pojašnjavanja – ili ste shvatili što je autor želio reći ili niste. Ovisi o vama.

Nobelovu nagradu za književnost dobili ste 1986. i ceremoniju dodjele iskoristili za strastveni govor protiv aparthejda u Južnoj Africi, što je u ono vrijeme bio neobičan događaj?

Ne mogu se sjetiti nikoga iz svoje generacije tko se nije grozio aparthejda u Južnoj Africi. To je za nas postao cjeloživotni izazov. Kao studenti, neki su se pripremali krenuti u oslobodilački rat u Južnoj Africi. Okončanje aparthejda stvorilo je jedinstvenu svijest diljem kontinenta koja je prožela sve – sport, kulturu, obrazovanje, književnost... čak i stjecanje lovorika.

Kako se takav zastrašujući fenomen kao što je Boko Haram mogao dogoditi Nigeriji? Kako biste opisali političku situaciju u svojoj zemlji?

Boko Haram je, bez obzira na to pod kojim se imenom javlja, globalna bolest. Od Rusije preko Iraka i Nigerije do Somalije. To je kuga čije istrebljenje zahtijeva globalnu suradnju. Boko Haram je u Sjedinjenim Državama, u Europi, potencijalno i u Hrvatskoj. Kad je riječ o političkoj situaciji u Nigeriji, mogu tek reći, nosimo se s degradiranom demokracijom.

Smatrate li se Nigerijcem ili pripadnikom naroda Joruba iz kojega potječete?

Ja sam i Nigerijac i Joruba. To se ne isključuje međusobno. Kulturalno sam, naravno, Joruba.

Izjavili ste u jednom od intervjua da su se ljudi nekad bojali nuklearnog rata između supersila dok danas strahuju od kvazidržava. Što je uzrokovalo tu promjenu?

Tehnologija negativne promjene. Sve se minijaturiziralo. Činjenica je da vjerske fundamentalističke grupe pokušavaju razviti portabl atomsku bombu. Boko Haram i njihovi saveznici navodno pokušavaju nabaviti dronove.

U svojoj knjizi “Climate of Fear” pisali ste o ideologiji netolerancije koja dominira svijetom, da se govori bivšeg američkog predsjednika Georgea W. Busha ne razlikuju puno od govora Osame bin Ladena. Možete li objasniti što ste mislili pod pojmom ‘ideologija netolerancije’?

Netolerancija očito nije ideologija – ako sam koristio taj izraz, to je bilo na namjerno ocrnjujući način. George Bush i Osama bin Laden ideološki su na različitim polovima – ali povezani su jezikom netolerancije.

Borili ste se protiv korupcije i diktatora cijeli život; govorili ste oštro protiv Islamske države, ističući važnost upotrebe jezika u otporu takvim malignim fenomenima. Možete li to pojasniti?

ISIS/ISIL nije ni država ni islam. To su kultovi jednostavne manifestacije političkih i vjerskih deluzija i sirovih megalomanija. Pripadnici iste vjere osuđuju ih. Arapi ih nazivaju pogrdnim imenom Da’es (arapski pojam koji označava grupu nasilnika koja beskompromisno nameće svoju volju drugima, ista riječ ima značenje ‘gazi’, ‘ruši’, ‘onaj koji sije razdor’, op.a.). Autsajderi su ti koji im laskaju prihvaćajući ime koje su oni sami sebi dali. Poricati im to zadovoljstvo također je način da ih se smanji u umovima njihovih žrtava. Zapadni mediji trebali bi se odnositi prema njima pogrdnim imenom. Jezik je također oružje rata.

U kojoj je mjeri kolonijalizam oblikovao Nigeriju? Koliko je autentične kulture preživjelo?

Ovo pitanje zahtijeva dug odgovor. No, ukratko, sve su pretkolonijalne kulture, ne samo Joruba, preživjele i napreduju.

Vrlo ste rano shvatili da dekolonizacija Nigerije nije bila kraj političke borbe. Što se dogodilo u vašoj zemlji nakon, barem formalnog, povlačenja Britanaca?

Vratio sam se sa studija u inozemstvu i počeo se baviti otuđenim političarima koji su nezavisnost interpretirali kao mogućnost da uđu u cipele Britanaca, sa svim njihovim privilegijima, još dodajući vlastite, što je uključivalo i nedemokratske političke manire.

Šezdesetih ste u samici proveli gotovo dvije godine, diktator Sani Abacha 90-ih vas je osudio na smrt zbog čega ste pobjegli iz Nigerije?

Nisam čekao da me Sani Abacha pošalje na sud. Bilo je proglašeno “Traži se mrtav ili živ” jer sam već bio pobjegao. Sudilo mi se in absentia (u odsutnosti, op.a.).

Rođeni ste u kršćanskoj obitelji, ali kasnije ste odbacili kršćanstvo. Kakvi su odnosi između muslimana i kršćana danas?

Kvaliteta odnosa između muslimana i kršćana u Nigeriji je mješovita. Možda je više loših nego dobrih zakrpa otkad se dogodio uspon vjerskog fundamentalizma i netolerancije. Ono što je važno, međutim, jest da Nigerija nije teokracija, koliko god bi je neki ekstremistički muslimani željeli vidjeti kao teokraciju. Većina muslimana doživljava religiju kao privatnu stvar.

Dolazite iz zanimljive obitelji: vaš je otac bio učitelj, vaša majka i teta bile su politički aktivne. Koliko je ta činjenica oblikovala vaš odnos prema politici i prema ženama? (Soyinkina je majka inače bila jedna od istaknutih članica utjecajne nigerijske obitelji Ransome-Kuti, bliska rođakinja glazbenika Fele Kutija, op.a.)

Promatrao sam, slušao i stvarao svoje vlastite stavove. Prirodno, nisam mogao izbjeći da događaji utječu na mene. Poanta je da na kraju svatko za sebe donosi odluku. Koja strana izgleda kao da ima pravedan cilj? To sam naučio razlikovati prilično rano. Što se tiče žena, naravno, divio sam se ženama koje su bile spremne zauzimati se za svoja uvjerenja – one su bile svuda oko mene. Prezirem one koji preziru žene.

Što vam je donijelo europsko obrazovanje?

Kada se susretnem s izrazom “europsko obrazovanje”, nikada nisam siguran što to doista znači. Da, stekao sam visoko obrazovanje u britanskoj ustanovi, ali išao sam u osnovnu i srednju školu u Nigeriji, u i oko moga rodnog grada. Uvijek mi se činilo da sam imao “komparativno usklađen” um s bilo kojom disciplinom. Prvo sam se susreo s japanskim kazalištem na britanskom sveučilištu. Naravno, svaka disciplina može biti sklona uskom parohijalizmu – naročito nacije s kolonijalnom prošlošću kad podučavaju svoju povijest. No, čak i povijest koja se podučava iz britanske, francuske ili ruske perspektive mora proći kroz um primatelja!

Kako uspijevate pisati uz tako bogat život? Pišete li s lakoćom?

Ne, ne pišem s lakoćom. Volio bih da je tako. I volio bih da mi nije toliko stvari odvlačilo pažnju, ali u tom slučaju ne bih bio pisac kakav jesam. Unatoč tome, ja žestoko mrzim ometanja – zato sam sebe nazivam prikrivenim mazohistom!

Tko su Jorube? Koji je bio njihov politički poredak?

Sad tražite kompletnu povijesnu lekciju.

Na pitanje o ropstvu i ožiljcima koje je ono ostavilo na nigerijskom društvu, kao i na pitanje o tome što danas pokrajina Biafra znači u Nigeriji, Wole Soyinka odbio je kratak odgovor, ustvrdivši da takva pitanja zahtijevaju dug esej. Krajem 60-ih Biafra je bila pojam za glad i izgladnjelu djecu. Poznato je da se u Biafri dogodio građanski rat nakon što je narod Igbo proglasio republiku Biafru. Zašto se čini da nikoga danas nije briga za gladnu djecu Jemena, ili bilo gdje drugdje?, pitanje je koje smo također ostavili za drugu prigodu i prešli na manje mučne teme...

Književnik iz Obale Bjelokosti Gauz rekao je da su Afrikanci superljudi jer imaju dva operativna sistema: kulturu svojih predaka i europsku kulturu. Slažete li se s njim?

Dalo bi se raspravljati o tome.

Što znate o Hrvatskoj? Koliko vam je poznata povijest bivše Jugoslavije?

Hrvatska turbulentna povijest pita čak i u novija vremena: kad se postaje nacijom?

Pogledajte video: Misteriozni ljudi - tko su zelena djeca, svjedokinja Kennedyjeva ubojstva…

 

Ključne riječi

Komentara 3

ST
Stipan
16:12 27.11.2018.

Nije samo boko haram kuga već cijeli islam.

RO
rotuutor
18:15 27.11.2018.

Gdje su one nakaze koje su kaznile Z1 i ostale,da i ovo proglase govorm mrznje.Njima doduse upravlja Anemija okot vojne lekarke na daljinski.

Avatar Ljubeć
Ljubeć
09:02 28.11.2018.

bas me briga zanj

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije