Unatoč dobrim vijestima iz Brisela, gdje je Europska komisija povećala prognozu rasta hrvatskog BDP-a za ovu godinu s 2,6 na 3,1 posto, kao i odličnim rezultatima ICT sektora, čiji je prihod lani dosegao 38,3 milijarde kuna, ICT ogranak Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) upozorava da je najpotentnijeg izvoznika, domaću softversku industriju, kao i ostatak domaćeg ICT-a, zadesio niz negativnih pojava. Boris Drilo, predsjednik HUP-ovog ICT udruženja i član Uprave Hrvatskog telekoma, kaže da Vladi zato predlažu pet mjera za iduću fazu poreznog rasterećenja.
Zadržati tempo rasta
– Riječ je o sličnim mjerama kao i lani, ali ovaj put to predlažemo ne zato da bi ICT sektor rastao još brže, već isključivo da bi zadržao dosadašnji tempo rasta, odnosno da ne bi izgubio i postojeće zaposlenike – kaže Drilo.
U HUP-u navode da je među softverskim tvrtkama u Hrvatskoj zavladao kanibalizam. Te tvrtke su, naime, počele učestalo angažirati headhuntere i sada si međusobno preotimaju stručnjake, njima ključan resurs s obzirom na to da prodaju znanje. U isto vrijeme broj stručnih kadrova koji izlazi na tržište rada, kao i broj srednjoškolaca i studenata je u padu. S druge strane, broj IT stručnjaka koji rade izravno za tvrtke izvana nastavlja rasti što dodatno pogoduje usitnjavanju industrije. K tome, IT stručnjacima izvana Hrvatska nije primamljiva zbog velikih davanja na plaće.
Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ovog ICT udruženja i član uprave Algebre kaže da su tvrtke u sektoru počele odustajati od traženja ljudi preko oglasa. – Tako ne mogu naći one koje traže pa mnoge ICT tvrtke više ni ne objavljuju oglase za slobodna radna mjesta, nego su se odlučile za preotimanje stručnjaka te primarno rade s headhunterima – pojašnjava Balen. Boris Drilo kaže da Vladi nude paket od, kako su ih sami nazvali, “pet malih mjera”. Pojašnjava da im tepaju da su “male”, jer ne bi imale učinak na proračun, znači ne bi umanjile očekivana porezna davanja, a omogućile bi ICT tvrtkama da im investicije u zaposlenika budu efikasnije, odnosno da sami zaposlenici na kraju u džepu imaju više novca.
Gablec, vrtić, 13. i 14. plaća
– Molimo da nam se omogući da neoporezivo plaćamo gablec, vrtić, smještaj, 13. i 14. plaću i dajemo bonuse u vlasničkim udjelima – naglašava Drilo.
Pojašnjava da bi predložene mjere uključivale neoporeziv ili porezno priznati rashod za prehranu zaposlenika, mogućnost da poslodavac plati vrtić i da mu se to prizna kao porezno opravdani rashod za tvrtku, zatim da radniku tvrtka može platiti najam stambenog prostora ili kredit te da ima neoporezive bonuse u vidu dionica ili udjela tvrtke, kao i dvije do tri nagradne neoporezive plaće. Hrvoje Balen upozorio je pak da domaći ICT danas ima mogućnost premašiti očekivanja koja je HUP objavio prije tri godine. Tada je naveo da očekuje da će 2025. prihod ICT sektora biti 45 milijardi kuna od toga 12 milijardi kuna od izvoza i da će zapošljavati 55.000 radnika.
– Dovoljno je pogledati tempo rasta i ono što smo očekivali da bi se moglo zaključiti da, ako riješimo problem s radnom snagom, možemo ostvariti i bolji rezultat – kaže Balen.
Pogledajte i video o uvođenju eura:
Da, stvar je jako jednostavna - ako platite djelatnika 30.000 Kn, kod nas će taj stručnjak dobiti 15.000 Kn na ruke. U Irskoj će poslodavac platiti 19.000 Kn da bi radnik dobio 15.000 Kn na ruke... Kod nas država pojede 11.000 Kn više za istu neto plaću. Pa se onda netko čudi zašto tu nema ulaganja... To je samo dio za plaće, a tu su i troškovi poslovanja koji su kod nas skuplji, sve je skuplje osim najma prostora... I onda se netko pita zašto se tu ne ulaže. Čak su se prestale i osnivati nove firme ovdje, gdje su se zapošljavali programeri, a ostavljalo se točno toliko novaca za plaće i nultu dobit. Sada je jeftinije povući programera negdje van u neku drugu državu nego ovdje plaćati sve namete... I to je to, nema tu puno mudrosti. Posla ima, nema ga tko raditi. Opet, ako posao želiš naplatiti kao Njemačka ili neka druga firma, onda te nitko izvan Hrvatske niti u Hrvatskoj neće angažirati, radije će platiti Nijemca ili Engleza nego tebe... Tu poprilično negativnu ulogu igra i domaći management, koji preferira strano pred domaćim, pod pretpostavkom da je strano po defaultu puno bolje...