Vlade u srednjoj i istočnoj Europi mnogo su manje zadužene u usporedbi s prosjekom u Eurozoni, pa su i niže potrebe za refinanciranjem - kažu analitičari Erste banci u najnovijoj analizi o tome mogu li se zemlje srednje i istočne Europe priuštiti svoj javni dug.
Rastući javni dug i potencijalne teškoće u njegovu financiranju uzrok su sve veće zabrinutosti u Europi. Prošle su godine problemi s fiskalnim deficitom bili prikriveni visokom razinom likvidnosti kojima je cilj bila stabilizacija financijskog sektora. Sada vlade mnogih zemalja EU moraju platiti danak za prijašnje ekspanzivne fiskalne politike uvođenjem strogih mjera koje bi mogle usporiti oporavak gospodarstva. Javni dug zemalja CEE regije je ispod 60 posto BDP-a i znatno je smanjen, i nominalno i realtivno (u odnosu na BDP), u usporedbi sa zemljama Eurozone.
- Ukupni javni dug Mađarske, Češke, Slovačke, Rumunjske i Hrvatske iznosi približno 200 milijardi eura, što je manje od javnog duga Grčke (300 milijardi eura). Ako dodamo Poljsku, ukupni javni dug cijele regije CEE6 bio bi manji od 400 milijardi eura, što je i dalje manje nego u Španjolskoj (procijenjeno na 700 milijardi eura) te manje od četvrtine javnog duga Italije (oko 1,800 milijardi eura) - objašnjava Juraj Kotian, su-voditelj odjela Macro/Fixed Income CEE Erste Groupa.
U relativnim iznosima, sve su zemlje CEE regije (osim Mađarske) zadržale svoj javni dug ispod 60 posto BDP-a. Mađarski se javni dug za 2009. godinu procjenjuje na oko 80 posto BDP-a, što je i prosječna razina u Eurozoni. Kada se govori o javnom dugu, važan je pokazatelj udjel državnih vrijednosnica u rukama stranih investitora. Kada je taj udjel visok, povećava se vjerojatnost brze rasprodaje. Takav je slučaj u Grčkoj, gdje je oko 2/3 javnog duga (90 posto BDP-a) u rukama stranih investitora, kroz ulaganja u grčke državne obveznice. Usporedbe radi, ovaj je omjer u regiji CEE6 oko 1/4 (2-23 posto BDP-a).
Analitičari Erste grupe stoga ističu da, s obzirom na puno nižu razinu javnog duga i fiskalnog deficita u gospodarstvima CEE regije, u usporedbi s državama Eurozone, potrebe za financiranjem u CEE će biti puno manje.
Češka, Slovačka i Rumunjska imat će koristi od niskih razina duga te će u konačnici imati najmanje obveze otplate dospjelog duga (od oko 4-5 posto BDP-a). Poljska, Hrvatska i Mađarska trebaju refinancirati veće iznose dospjelih državnih vrijednosnica, u iznosu od približno 8-10 posto BDP-a.
Italija i Spanjolska su u banani. Osobno ne znam kakva ce biti buducnost eura kako valute zbog takve situacije, mozda bi najbolje bilo konvertirati eure u svicarce, just in case.