Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Investicije ubrzale, od rasta oslonjenog na turizam mogli bismo se otrgnuti tehnologijom

Usporavanje dinamike rasta izvoza roba i usluga sa 6,4% u 2017. godini na samo 2,5% dovelo je do usporavanja BDP-a
28. veljače 2019. u 13:02 5 komentara 157 prikaza
Zdravko Marić - Do kraja godine javni dug trebao bi pasti na 74,5 posto BDP-a Hrvatske
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Višemjesečni pad industrijske proizvodnje i smanjenje izvoza doveli su do usporavanja hrvatske ekonomije u zadnjem kvartalu 2018. godine na 2,3 posto. Cijela godina spustila je rast na 2,6 posto rasta, što bi, kad bi se ponovilo u ovoj godini, zapravo bio solidan rezultat. U skladu s općim trendom usporavanja europske ekonomije, očekivanje hrvatskog rasta u ovoj godini već se polako spušta prema dva posto. Hrvatsko gospodarstvo izašlo je iz recesije 2015. godine, a tek bi se ove godine mogli vratiti na razinu BDP-a iz 2008. godine. MacroHub navodi da u odnosu na vrhunac zabilježen krajem 2008., Hrvatska još uvijek još uvijek ima 82 tisuće zaposlenih manje nego što ih je imala 2008.

DRvna industrija BDP Rast gospodarstva na kraju 2018. usporio na 2,3 posto, godišnji rast 2,6 posto

Usporavanjem ekonomije ne mora nužno smanjiti potražnju za radnicima. Iz podataka koje je jučer objavio Državni zavod za statistiku, kao pozitivan proces vrijedi izdvojiti da je u zadnjem kvartalu 2018. došlo do osjetnog ubrzanja investicijske aktivnosti. Nastavlja se i solidan rast domaće potrošnje, no izvoz stagnira, uz znatno povećanje uvoza. Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta, uočava da se Hrvatska razvija po sličnom obrascu kao Portugal i Španjolska. Nakon dobre turističke sezone i ljetnog uzleta, ekonomija zimi i na proljeće dospijeva u svojevrsni zimski san, odnosno razdoblje usporavanja.

Mediteranski model rasta

– Nazvao bih to mediteranskim modelom rasta, koji se ove godine nalazi pred prvom ozbiljnom nepoznanicom jer je pitanje što će biti s turizmom. Konkurentske zemlje se vraćaju na tržište, a okruženje oko nas također usporava – kaže Lovrinčević, koji vjeruje da će godina pred nama donijeti i određene pozitivne pomake.

bdp Analitičari: Rast hrvatskog BDP-a u četvrtom kvartalu 2018. usporio

– I dalje ćeš moći prodati proizvod ako ga imaš, no nećeš ako ga nemaš – kaže Lovrinčević, koji smatra da Hrvatska i sa stopom rasta koja bi bila nešto iznad dva posto može očekivati poboljšanje kreditnog rejtinga i izlazak iz makroekonomske procedure.

– Kad se to dogodi, bit će to dobar temelj da se sjedne i napiše pristupno pismo za euro – kaže taj analitičar.

Što podaci iz četvrtog kvartala govore o strukturi naše ekonomije? Granski gledano došlo je do laganog oporavka poljoprivrede, rasta građevinarstva, no prerađivačka industrija pada. Ponavlja se i stara boljka da domaći resursi ne mogu pokriti povećanu potražnju stanovništva i turista pa uvoz raste znatno više od izvoza.

Radnici u Uljaniku ČEKA SE OBJAVA DZS-A BDP: Makroekonomisti očekuju usporavanje rasta, ovo su razlozi

– Kada bi se nešto događalo na području transfera tehnologija, mogli bismo se otrgnuti od mediteranskog modela rasta oslonjenog na turizam, ali kako se ne događa, vraćamo se prema prirodnim stopama rasta – kaže Željko Lovrinčević. Hrvatska udruga poslodavaca poziva Vladu da počne reforme iako je tako nešto iluzorno očekivati u godinu kad se održavaju dvostruki izbori.

Velimir Šonje, analitičar Arhivanalitike, također ističe da je usporavanje ekonomije prije svega povezano s izvozom, u čemu se možda vide prvi efekti globalnog usporavanja.

– Domaća potražnja zasad uspješno ublažava učinke usporavanja i može se očekivati da će se takvi trendovi nastaviti u većem dijelu ove godine u kojoj će se, u cjelini, ipak osjetiti dalje usporavanje rasta, premda još ne i recesija – ističe Šonje. Prema sezonski prilagođenim podacima, u odnosu na treće prošlogodišnje tromjesečje realna stopa rasta BDP-a usporila je na samo 0,1%, dok je u odnosu na isto razdoblje lani rast iznosio 2,4%.

Usporedno gledano, rast Hrvatske u odnosu na prosječnu stopu rasta EU 28 snažniji je od prosječnog rasta EU od 1,4%, no kad se paralela povuče s tranzicijskim zemljama Hrvatska se nema čime hvaliti. Gospodarstvo Bugarske je pred kraj prošle godine raslo po stopi od 3,1% Rumunjske i Slovačke 4 posto, a u Mađarskoj je stopa rasta iznosila 4,8%.

Andrej Plenković i Zdravko Marić usporavanje gospodarstva Makroekonomisti: Hrvatska je prošle godine rasla 2,7 posto, sporije nego 2017.

Rast trgovine i ugostiteljstva

Zvonimir Savić, analitičar HGK ističe da je usporavanje rasta izvoza znatno utjecalo na pad bruto dodane vrijednosti u prerađivačkoj industriji, dok je rast domaće potražnje utjecao na rast trgovine na veliko i malo koja je u zajedničkoj grupi djelatnosti s prijevozom i ugostiteljstvom imala najveći utjecaj na ukupan rast bruto domaćeg proizvoda u prošloj godini. Zrinka Živković-Matijević iz RBA vjeruje da će u ovoj godini blago usporavanje osobne potrošnje i negativan doprinos inozemne potražnje biti ublaženi jačanjem pozitivnog doprinosa investicija.

– Pojačavaju se investicije privatnog sektora u napredne tehnologije radi smanjenja potrebe za radom niske razine složenosti. Primiče se kraj sedmogodišnjeg razdoblja za ugovaranje projekata financiranih iz EU fondova, pa očekujemo aktivniji pristup javnog sektora – ističe Živković-Matijević.

>>Ministar Zdravko Marić sastao se s vijećem članova HUP-a

OHR SAVJETNIK
Otkrijte imate li sivu mrenu
  • stefj:

    Nema tu puno filozofije. Danas dobar dio tehnoloških stvari i inovacija dolazi kroz startupove, a kod nas to niti je isplativo niti postoji tržište kapitala koje bi to onda preuzelo i financiralo... Novi zakon koji je došao iz Ministarstva financija ... prikaži još! čini startup poduzeća potpuno neisplativima. Čim se takvo poduzeće otvori, kreću nameti. Da bi se održavalo poslovanje u nekom plusu treba cca. 20.000 kn mjesečnog prihoda bez troška plaća i repromaterijala. Suludo... Ili morate uzeti nekog iz državne ili javne službe kao direktora, suvlasnika ili člana uprave, onda trošak značajno pada... Firma se kod nas isplati ako je mjesečni prihod (bez dijela za trošak plaća i repromaterijala) negdje preko 40.000 mjesečno i to ako se ne pređe 3 mil. Kn prihoda godišnje... No, to samo po sebi nije dovoljno, jer smo selendra, tako da je uz firmu ovdje potrebno osnovati jednu i u Londonu ili Berlinu ili negdje drugdje radi pristupa investitorima i tehnološkim centrima. Tako da u konačnici investicija ide u tu Londonsku firmu, dok ovdje dođu mrvice, onoliko koliko treba za plaće.

  • than:

    Investicije ubrzale, izvoz pao, ali ubrzao uvoz te osobna potrošnja, a osobnu potrošnju znamo tko pumpa. Ukratko ne izgleda dobro.

  • antonelić:

    koje mrsomuđenje par excellence ... a najvažnije da nas je pinokio marić u sinergiji sa anemijom , klimavicom i roksom pozicionirao među najprosperitetnije države u europi , tamo gdje nam je i mjesto ( iz bugarske ali još uvijek ispred albanije ...