Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Rast hrvatskog BDP-a u četvrtom kvartalu 2018. usporio

Četvrti lanjski kvartal „obilježen je negativnim kretanjima u proizvodnji i povećanjem robnog deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom, što je imalo negativan utjecaj na kretanje BDP-a, ali je istodobno nastavljen relativno dinamičan oporavak domaće potražnje, ali i investicija”
24. veljače 2019. u 08:39 8 komentara 805 prikaza
bdp
Foto: Davor Javorović/Pixsell

Snažna osobna potrošnja i investicije i dalje podržavaju hrvatsko gospodarstvo, no zbog slabosti industrijske proizvodnje i robnog izvoza, većina makroekonomista procjenjuje da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u četvrtom lanjskom tromjesečju blago usporio.

POZADINA USPORAVANJA Je li Hrvatska pred novom recesijom? Stručnjak otkriva što je slično kao i 2008. godine

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu BDP-a u četvrtom kvartalu 2018., a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,6 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

Njihove procjene rasta kreću se u širokom rasponu od 2,3 do 3,2 posto.

Bit će to već 18. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo za 2,8 posto na godišnjoj razini.

Osobna potrošnja i dalje najjači pokretač

Svi se u anketi slažu da rastu gospodarstva i dalje najveću podršku pruža jačanje osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

Na to ukazuje promet u trgovini na malo koji na godišnjoj razini raste već 52 mjeseca zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

>> Evo kolike su plaće u Zagrebu

[video: 29286 / ] novac Adriana Prlić Domaće investicije temeljni su faktor opstanka hrvatskog gospodarstva

U posljednja tri lanjska mjeseca promet u maloprodaji porastao je, prema kalendarski prilagođenim podacima DZS-a, oko 5 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, brže nego u prethodnom kvartalu.

„Osobna potrošnja podršku pronalazi u solidnim pokazateljima s tržišta rada - padu nezaposlenosti i rastu plaća - oporavku kreditne aktivnosti uslijed razmjeno niskih troškova financiranja, umjerenoj stopi inflacije i visokoj razini potrošačkog optimizma”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Osobna potrošnja raste zahvaljujući, među ostalim, rastu plaća. Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je u cijeloj prošloj godini 6.242 kune, što je za 257 kuna ili realno 2,8 posto više nego godinu dana prije.

Nastavljen rast investicija

Pozitivan doprinos BDP-u očekuje se i od rasta investicija, već 16. kvartal zaredom, na što ukazuje i rast aktivnosti u građevinarstvu.

Prema podacima DZS-a, u prvih 11 mjeseci prošle godine građevinska je aktivnost porasla za 5 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, pri čemu je posljednjih mjeseci rast ubrzan.

REGIONALNI BDP Samo 4 županije i Zagreb prestigli BDP iz 2008.

„Nakon negativnog niza, nešto zamjetniji rast ostalih građevinskih radova u posljednja tri, četiri lanjska mjeseca ukazuje na buđenje infrastrukturnih radova, uz već aktivne radove na zgradama”, navodi jedan od makroekonomista.

Svi u anketi očekuju i pozitivan doprinos državne potrošnje.

Slabost robnog izvoza

„S druge strane, može se očekivati daljnji izraženiji negativan doprinos neto izvoza na kretanje BDP-a”, navodi jedan od makroekonomista.

Rast robnog izvoza dugo je pozitivno utjecao na gospodarstvo, zahvaljujući ponajviše rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera.

No, u posljednjem vrijeme rast izvoza usporava, što je, među ostalim, posljedica slabosti gospodarstva eurozone.

Eurostat: Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim padom industrije

Na kraju prošle godine Italija je uronila u recesiju jer je njezino gospodarstvo palo dva tromjesečja zaredom na kvartalnoj razini, dok je Njemačka zamalo izbjegla recesiju, a to su dva najveća hrvatska trgovinska partnera.

Nedavno objavljeni podaci DZS-a pokazali su da je vrijednost hrvatskog robnog izvoza u 2018. godini dosegnula 107,6 milijardi kuna, što je 2,9 posto više nego u 2017.

To je znatno sporiji rast izvoza roba nego u 2017. godini, kada je skočio 12 posto.

Uz to, u posljednjem lanjskom tromjesečju robni je izvoz čak zabilježio blagi pad.

„Ukupni doprinos neto inozemne potražnje u zadnjem je tromjesečju vjerojatno bio negativan, s obzirom da je uobičajeno manje izražen doprinos turizma, a više robnog izvoza, koji je, prema preliminarnim podacima, u četvrtom tromjesečju zabilježio pad od 0,6 posto”, navodi jedan od makroekonomista.

Prvi pad industrijske proizvodnje u pet godina

Nakon što je godinama jačanje industrijske proizvodnje poticalo gospodarstvo, u posljednje je vrijeme njezin utjecaj negativan.

Gorući problem: Kronični nedostatak turističkih radnika Unatoč povećanju plaća i beneficija te uvozu stranih radnika, stanje je i dalje alarmantno

U posljednjem lanjskom tromjesečju proizvodnja je, prema kalendarski prilagođenim podacima DZS-a, pala više od 3 posto na godišnjoj razini, što je djelomice posljedica i krize u brodograđevnoj grupi Uljanik.

Zbog toga je u cijeloj prošloj godini industrijska proizvodnja pala za 1 posto u odnosu na 2017., što je njezin prvi pad nakon četiri godine rasta.

Sve u svemu, četvrti lanjski kvartal „obilježen je negativnim kretanjima u proizvodnji i povećanjem robnog deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom, što je imalo negativan utjecaj na kretanje BDP-a, ali je istodobno nastavljen relativno dinamičan oporavak domaće potražnje, ali i investicija”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

U cijeloj 2018. rast BDP-a 2,7 posto?

Procjene za četvrto tromjesečje na tragu su očekivanja da će rast gospodarstva u cijeloj 2018. godini biti nešto sporiji nego u 2017., kada je zabilježen rast od 2,9 posto.

Prognoza EK EU gospodarstvo rast će šestu godinu zaredom, ali sporije

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2018. mogao iznositi 2,7 posto.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,6 do 3 posto.

Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje da je u prošloj godini BDP porastao za 2,7 posto, a toliki rast očekuju i Svjetska banka te Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

Europska komisija, pak, procjenjuje da je lani hrvatsko gospodarstvo poraslo 2,8 posto, a istu stopu rasta očekuje i Međunarodni monetarni fond (MMF).

Vlada je, pak, u rebalansu lanjskog proračuna smanjila procjenu rasta gospodarstva u 2018. s prethodnih 2,9 na 2,7 posto.

>> Porez na imovinu: Razlozi 'za' i 'protiv'

[video: 28967 / Porez na imovinu: Razlozi za i protiv]
CCC
Must have
Proljetni komadi u kojima ćete izgledati stajliš, a za njih ne morate potrošiti pravo bogatstvo

A1 izdvaja za Vas

  • feel_the_coruption:

    Hina i državni zavod za statistitku... Treba vidjeti tko je na čelu tih izdajničkih organizacija. I kada padne izdajnička vlada plenkija dezertera, i njima sudit. Rim gori a neron svira... Hrvati bježe a statistika nikad bolja. Hdz je dno dna, ... prikaži još! nema gore pošasti, ni kuga nije što je HDZ/SDSS/HNS

  • moskov:

    Samo za vodstvo plemena hdzejaca i kgk stanje u drzavi je dobro ....je ali samo za njih...bdp usporio ...pa tko jos vjeruje u institucije i statisticke podatke.... ZASTO MLADI LJUDI BJEZE IZ HRVATSKE..?????

  • pelegrine:

    Uz ove stope 'rasta' svodimo se ispod minimuma za odrzavanje i ne stvara se akumulacija.Svaki potres na trzistu nas ce samo voditi u dublje siromastvo i ovisnost.Sve te price o razvoju,pozitivnim trendovima prica su za puk koji dolazi na skupove,mase ... prikaži još! zastavicama i dize ruke.Nista vise.Danas nismo nista bolji nego sto smo bili jucer,dapace...padamo na svim mjerljivim parametrima.Zar da zanemarimo sve te usporedbe i umjesto da kazemo da nam se casa prazni nas se uvjerava kako se casa puni. Tako nas mogu uvjeravati samo fiskali i bankari,a upravo oni su okosnica hrvatske politike ili pak oni skloni fiskalizmu,korupciji i samoiskljucivosti.U Republici Hrvatskoj nema razvojne politike niti nosioca razvoja.To ne mogu biti iskljucivo turizam(usluge) i trgovina(potrosnja).Sve sto nosi dugorocni razvoj je zatrto ili se zatire.Politika i politicari trebaju prestati od gradana praviti budale ili mozda i jesmo skupno budale koje bilo tko moze vuci za nos.Jednako to nam rade i desni i lijevi,kao sto se i mi trvimo kao desni i lijevi.Brojke za nas iskljucivo predstavljaju poraz.