Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Makroekonomisti: Hrvatska je prošle godine rasla 2,7 posto, sporije nego 2017.

Ministar financija Zdravko Marić ima razloga za zabrinutost jer najveći doprinos rastu dolazi od osobne potrošnje građana. Istodobno, uvoz raste, a izvoz usporava
25. veljače 2019. u 08:05 3 komentara 306 prikaza
Andrej Plenković i Zdravko Marić
Foto: Robert Anić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Klub osam makroekonomista procjenjuje da je hrvatsko gospodarstvo usporilo. Naime, u redovnoj anketi koju provodi Hina prognoze rasta BDP-a u četvrtom tromjesečju variraju od 2,3 do 3,2 posto, a u prosjeku je riječ o 2,6 posto rasta ekonomije. Blago je to usporavanje u odnosu na isto razdoblje lani kada je ekonomija rasla po stopi od 2,8 posto, a pozitivna je vijest i da ćemo po objavi podataka zabilježiti 18. tromjesečje kontinuiranog rasta BDP-a. Na razini cijele godine ekonomisti očekuju rast BDP-a od 2,7 posto za 2018., pri čemu se njihove pojedinačne procjene kreću od 2,6 do 3 posto.

bdp Analitičari: Rast hrvatskog BDP-a u četvrtom kvartalu 2018. usporio

Koliko su bili u pravu, pokazat će se ovog tjedna kada DZS objavljuje prve procjene rasta. Usporavanje je zabilježeno u cijelom svijetu pa i u “novoj Europi”, ali zemlje EU11 tijekom prethodnog razdoblja imale su dulje razdoblje intenzivnijeg rasta pa su bolje iskoristile razdoblje prosperiteta i jeftinog novca. Taj se period lagano bliži kraju što najavljuju prognoze svih svjetskih financijskih institucija. U najboljem slučaju pred nama je period sporijeg rasta ili pak stagnacije, a neki analitičari najavljuju i mogućnost recesije. Kako će se Hrvatska snaći u novim okolnostima, prije svega će ovisiti o stabilnosti i žilavosti ekonomije, a tu ne stojimo dobro zbog nepovoljne strukture gospodarstva i samog BDP-a.

novac Adriana Prlić Domaće investicije temeljni su faktor opstanka hrvatskog gospodarstva

Svi su se analitičari tako složili da rastu ekonomije najveći doprinos daje jačanje osobne potrošnje, na što upućuje i promet u trgovini na malo koji na godišnjoj razini raste već 52 mjeseca zaredom. Valja napomenuti da je dio potrošnje oslobodio rasterećenje kroz PDV i porez na dohodak, ali nažalost i munjeviti porast bezgotovinskih kredita. Potrošnja se, pak, plasira u uvoznu robu pa se još jedan kvartal u nizu očekuje negativan doprinos izvoza i uvoza BDP-u. Izvoz, naime, usporava, dok se uvoz pojačava rastom potrošnje. S druge strane, investicije se oporavljaju, ali polako pa nisu ni blizu dosegnule pretkrizne razine. Građevinska aktivnost je ojačala što sugerira pozitivan trend investicija i u tekućoj godini, ali valja napomenuti da je riječ o ulaganjima vezanima za turizam i raspoloženje građana da ulažu u stambene nekretnine.

>>Ministar Zdravko Marić sastao se s vijećem članova HUP-a

NOVA KOLEKCIJA
Globalno popularna serija Igra prijestolja je završila, no čini se da je njezin utjecaj na modu itekako prisutan