Ključno za razvoj

Hrvatsko je gospodarstvo u svijetu 47. po inovativnosti

30.09.2014., Zagreb - Proizvodne hale tvornice Koncar - Mjerni transformatori d.d. na Jankomiru.   Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
1/2
17.08.2016.
u 18:11

Prekogranični priljev znanja, a zapravo uvoz obrazovane radne snage, zaslužan za rast

Na listi najinovativnijih svjetskih gospodarstava uvjerljivo dominiraju europski predstavnici, a Hrvatska se našla u gornjem dijelu ljestvice. Među 128 država u ovogodišnjem Global Innovation Indexu (GII) koje čine 97,9 posto svjetskoga gospodarstva Hrvatska je na 47. poziciji.

U odnosu na lani pali smo za sedam mjesta. No, na lanjskoj je listi bila 141 država. Od naših susjeda ove je godine bolje plasirana Slovenija na 32. i Mađarska na 33. poziciji. Iza Hrvatske je Crna Gora na 51. mjestu, Makedonija na 58., Srbija je 65., dok je Bosna i Hercegovina najlošija od država nastalih raspadom Jugoslavije, na 87. poziciji.

Globalni indeks inovativnosti je projekt Svjetske organizacije za zaštitu intelektualnog vlasništva (WIPO), Sveučilišta Cornell te poslovne škole Insead. U formiranju liste inovativnosti gospodarstava uzeto je obzir nekoliko područja, poput razvijenosti infrastrukture, stabilnosti institucija, tržišne i poslovne sofisticiranosti, kreativne proizvodnje te istraživanja. Hrvatska je najbolje plasirana u području stabilnosti institucija gdje je na 42. mjestu.

Najlošije stojimo u tržišnoj sofisticiranosti koja uključuje pristup kreditima, zaštitu investitora ili broj projekata financiranih rizičnim kapitalom. U tome je Hrvatska na 73. mjestu. Rezultat istraživanja ne čudi usporedimo li se sa zemljama iz okruženja i usporedivim gospodarstvima, smatra Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke.

– Inovativnost je ključna za mala gospodarstva poput našega, pogotovo što imamo skromnu i opadajuću radnu snagu i ne možemo konkurirati velikima u masovnoj proizvodnji. Inovativnost će u velikoj mjeri odrediti i kako će se gospodarstvo restrukturirati prema proizvodnji dobara i usluga veće dodane vrijednosti – ocijenio je Šantić i dodao da je i ovo istraživanje prepoznalo problem financiranja u početnoj fazi inovativnih projekata, kad ih treba pretvoriti u komercijalne.

Gledajući ukupnu listu, među 10 najinovativnijih čak ih je osam iz Europe. Na vrhu je Švicarska koja je “obranila” lanjsku titulu, a slijede Švedska i Velika Britanija. Od neeuropskih predstavnika među prvih 10 je SAD na 4. i Singapur na 6. mjestu.

Jedan od ključnih zaključaka ovogodišnjeg GII-a jest da je za rast inovativnosti zaslužan prekogranični priljev znanja i talenata. Izvješće naglašava da su prije 2009. izdvajanja za istraživanje i razvoj u svijetu godišnje rasla za sedam posto. No, od 2014. rastu samo za četiri posto, ponajviše zbog manjeg ulaganja rastućih država, prvenstveno Kine, te štednje u razvijenim zapadnim državama.

>> EU želi stroži nadzor usluga američkih tehnotvrtki

Komentara 3

Avatar CHOW
CHOW
21:57 17.08.2016.

Kog to zanima??? Nikog ! Pune nam glavu ustašama i partizanima, najviše bi voljeli da rat još traje.

TO
tolitol
15:19 20.08.2016.

Da sada postoji netko mjerodavan u Saboru ili vladi da prouči ove rezultate, sazove radnu skupinu stručnjaka kako bi se vidjelo koje mjere treba poduzeti da se zaustavi pad i da se napreduje na ovoj ljestvici... ali takvog i takvih nema. U našem kontekstu već treba biti zadovoljan što nitko iz vlade nije izašao i početo lupetati kako su ovo izvrsni rezultati, poput nekada SDP-ovca Grčića. To je valjda već pomak. Naša je politička klasa doista srozala ionako niske standarde. Kako će i drugačije kad narod nije pametniji.

HU
Hubbes12
06:45 18.08.2016.

Cak i nismo tako losi

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije