Zaoštravanje odnosa između Hrvatske i Srbije te nediplomatski rječnik premijera Zorana Milanovića i Aleksandra Vučića na političkom planu dovest će do velikih šteta na gospodarskom polju, pri čemu bi puno veći teret mogle podnijeti hrvatske tvrtke nego one u vlasništvu srpskih poduzetnika. Zatvaranje graničnog prijelaza Bajakovo i međusobni ultimatumi te prijetnje suspenzijom trgovinskih sporazuma stvaraju nervozu u redovima najvećih hrvatskih poduzetnika koji su već u utorak poslali apel Vladi da zaštiti ekonomske interese i otvori granicu sa Srbijom. I dok se u javnosti stvara dojam da su najveći problem kolone na granici i štete koje mogu nastati kvarenjem robe, makroekonomist Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu upozorava da će najveći izazov biti zadržati kupce na srpskom tržištu.
Ugroženi brendovi
– Hrvatske tvrtke dugo su se godina borile da zadrže kupce i održe percepciju brendova na srpskom tržištu, a sada bi mogle izgubiti tržište koje su dugo gradile preko noći – kaže Lovrinčević i dodaje da će tvrtke poput Agrokora, Atlantic Grupe, Kraša i ostalih velikih proizvođača morati uložiti velika sredstva i napore da zadrže tržište. Kupovna moć u Srbiji opada, kao i potrošnja, a konkurencija je nemilosrdna pa svaka politička napetost tjera kupce prema proizvodima trećih proizvođača – kaže analitičar kojeg najviše brine to što će hrvatskim tvrtkama političko zaoštravanje odnosa donijeti troškove jer će morati ulagati u afirmativnu kampanju umjesto u razvoj i poboljšanje proizvoda.
– Političke napetosti stvaraju trošak, koji rezultira manjkom ulaganja, a to konačno znači lošiji proizvod i lošiju uslugu potrošačima – kaže Lovrinčević ističući da je pod većim pritiskom hrvatska industrija nego srpska ekonomija s obzirom na to da je Hrvatska veći izvoznik u Srbiju te da domaći poduzetnici imaju znatna ulaganja u susjednu zemlju. Na popisu izvoznika u Srbiju koji su lani plasirali 3,8 milijardi kuna u tu zemlju više je od 150 tvrtki, među kojima su najveće tvrtke u Hrvatskoj, a u Srbiju je do kraja 2014. uloženo više od pet milijardi kuna hrvatskog kapitala.
Najgore s hranom
Najviše će patiti prehrambena industrija, upozorava Lovrinčević, koja je u problemu i zbog činjenice da teško trpi zastoje u prometu i zbog kvarljivosti robe, ali i zbog nabave sirovina. Kraš je već objavio da mu prijete penali zbog kašnjenja u dostavi robe, a problemi s robnim prometom mogli bi poskupiti i konačne proizvode jer, kako objašnjava Lovrinčević, nesigurna situacija na granicama podiže premiju rizika kod osiguranja robe pri transportu, što u konačnici diže cijenu prijevoza i naposljetku i same robe.
Potpredsjednik Agrokora Damir Kuštrak kratko je komentirao da očekuje rješenje zatvorenih granica.
– Ako dvije vlade imaju problema vezanih za to pitanje, to se ne bi trebalo odraziti na poslovanje. Robni promet trebao bi se odvijati, a koliko sam čuo, o tome ipak hoće razgovarati – komentirao je Kuštrak.
>> Neslužbeno doznajemo: Vlada razmišlja o vraćanju izbjeglica u Srbiju ako se situacija pogorša
Ljudi ovde meni nesto dismr,od mog vojvode Tome i vase kraljice Kolinde ni traga a ni glasa....čudno zar ne :))))