Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Bankarski makroekonomisti promijenili očekivanja: ipak dolazi brzi „V“ oporavak

U 2021. očekuju rast BDP-a 5,3 posto, dogodine 5,5 posto
05. srpnja 2021. u 12:11 3 komentara 588 prikaza
Brojanje novaca
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL

Hrvatski su bankarski makroekonomisti promijenili pesimistična očekivanja i u najnovijim HUB izgledima, publikaciji Hrvatske udruge banaka, najavljuju brzi „V“ oporavak, prilično snažan u ovoj godini i još brži u 2022.

Zlata vrijedan Izbor najboljeg hrvatskog OPG-a traje već osmu godinu Dosadašnji laureati Agro Oskara dokazali su se kao izvrsni poduzetnici

Procjenjuju da će rast BDP-a u 2021. iznositi 5,3 posto i u tome su prilično suglasni: najniža je prognoza  pet posto, najviša 5,6 posto. Za sljedeću godinu prognoza je 5,5 posto, najniža 4,9 posto, najviša šest posto. 

I dok su u prethodnim izgledima u rujnu 2020. iskazivali nevjericu oko dinamike oporavka, pokazalo se da je pad aktivnosti, iskazan kroz BDP, bio manji od očekivanja – u europodručju je u 2020. iznosio 6,5 posto. Hrvatski je BDP pao osam posto, najviše od 1993. godine, ali i to je bilo manje od očekivanja.

Zamašnjak je i brz oporavak ekonomije SAD-a, što se odražava na globalno gospodarstvo. I dalje je struktura ekonomskih aktivnosti koje utječu na oporavak ista: najveći je doprinos oporavka osobne potrošnje po medijalnim stopama od 5,1 posto 2021. i 4,5 posto 2022., te investicija; za njih su očekivanja povećana s rasta od 8,6 posto u 2021. na 13,3 posto u 2022. Doprinos ukupnog izvoza u 2021. trebao bi biti 18,2 posto te 13 posto u 2022., što je bazirano na oporavku turizma i rastu robnog izvoza. 

Očekuje se i značajno smanjenje stope nezaposlenosti sa 7,4 posto 2021. na 6,7 posto u 2022. Ekonomisti očekuju da će se deficit proračuna opće države smanjiti s očekivanih 4,2 posto BDP-a ove na tri posto BDP-a sljedeće godine i to bi trebalo dovesti do smanjenja omjera javnog duga sa 87,3 posto ove na 84,2 posto sljedeće godine.

STANJE U GOSPODARSTVU DZS: Promet industrije u travnju porastao za 40,6 posto na godišnjoj razini

Utjecaj povlačenja novca iz EU fondova trebao bi se intenzivnije osjetiti sljedeće godine i njegovi bi efekti, prema procjenama ekonomista, mogli potrajati od dvije do četiri godine. Inflacija ne bi smjela prijeći dva posto. Očekivanja glavnih ekonomista četiri banke (Zaba, PBZ, Erste i RBA) u skladu su s prognozama Europske središnje banke.

Ekonomisti ne očekuju značajno povećanje prinosa na državne obveznice i kamatne stope u Hrvatskoj do kraja 2022., što je također u skladu s najavama iz ECB-a. Kad je posrijedi uvođenje eura, očekivanja im se razlikuju pa jedan smatra da će se to dogoditi 2023., jedan 2024., a dvoje je neodlučno između te dvije godine. 

 

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

STRANCI U HRVATSKOJ
Claire Sangster Jokić: Kod Hrvata mi se sviđa zajedništvo, a ovdje imam bolji život nego što bih imala u Kanadi
Gorenje
Održavanje rublja
Mirisali su majice ispitanika nakon sat vremena intenzivnog treninga: Majice zapečatili u plastične vrećice kako miris ne bi isplahnuo
  • TTjac:

    Ako je pandemija gotova, onda su u pravu. U suprotnom kriza i hiperinflacija nam ne ginu.

  • Sharkee:

    Nisu promijenili mišljenje nego su potpuno pogriješili.. To su obična blebetala koja ne znaju protumačiti zbirke podataka iz HNBa i DZSa..

  • prcko.vitamincic:

    Da neće možda porast kamate na štednju? Što god da se desi neće te prodane duše ići na ruku običnim građanima to više nećemo dočekati.