Stražnja svjetla za maglu ključan su sigurnosni element za ekstremne uvjete. Pojavila su se 1950-ih, a danas su standard. Intenzitetom crvene boje jednaka su kočionim svjetlima, a svrha im je učiniti vozilo vidljivim kada standardna pozicijska svjetla nisu dovoljna. Snažnim bljeskom prodiru kroz gustu maglu, snijeg ili pljusak, dajući drugima dragocjeno vrijeme za reakciju.
Ipak, nepravilna upotreba nosi ozbiljne rizike, prvenstveno zasljepljivanje vozača iza vas. Intenzivna crvena svjetlost izrazito je neugodna i može stvoriti opasnu zabludu. Budući da su jaka kao i kočiona svjetla, vozač iza vas može pomisliti da neprestano kočite, što izaziva nepotrebno usporavanje ili ignoriranje vaših stvarnih kočionih svjetala. Time se dramatično povećava rizik od naleta straga, zbog čega zakoni strogo reguliraju njihovu upotrebu.
U Hrvatskoj su pravila precizna: stražnja svjetla za maglu smiju se koristiti isključivo po magli te u uvjetima smanjene vidljivosti. Zakon to definira kao situaciju gdje vozač ne vidi druge na udaljenosti od 200 metara izvan naselja, odnosno 100 metara u naselju. Korištenje izvan tih uvjeta, primjerice tijekom lagane kiše, kažnjivo je s 30 eura.
Ključ je u ispravnoj procjeni. Ako vozite po kiši, ali jasno vidite promet ispred sebe, maglenke ne palite. No, u "zidu" od magle njihovo je uključivanje obveza. Jednako je važno i isključiti ih čim se uvjeti poboljšaju, što vozači često zaborave i tako nastavljaju ometati druge. Iako moderni automobili pomažu indikatorima, odgovornost je uvijek na vozaču.
Na putovanju izvan Hrvatske važno je poznavati lokalne propise. U Sloveniji je zakon još stroži – svjetla su dopuštena tek kad je vidljivost ispod 50 metara. Mađarska i Srbija dopuštaju njihovu upotrebu u općenitijim lošim vremenskim uvjetima, s tim da je u Srbiji kazna za zlouporabu 3.000 dinara. U Crnoj Gori kazne se kreću od 50 do 90 eura. Najliberalnija je Bosna i Hercegovina, gdje se svjetla za maglu smiju koristiti bilo kada.
Otvori KEKS Pay
