Naslovnica Auti Automobili

Nepoželjni, a prodaja im raste: Hoće li dizelaši doista otići u povijest?

U Europi su dizelaši još uvijek izbor najvećeg broja kupaca (49,5%), dok ih u Hrvatskoj bira čak 57,4 posto kupaca
12. srpnja 2017. u 11:30 45 komentara 12219 prikaza
promet
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Hoće li stvarno dizelski automobili koji su još uvijek najtraženiji na europskom tržištu preko noći otići u ropotarnicu povijesti, kako to najavljuju brojni analitičari? Iz današnje perspektive, to se još uvijek čini kao znanstvena fantastika jer od 16,9 milijuna prodanih automobila lani u Europskoj uniji 8,365 milijuna ili 49,5% ima dizelski pogon. Europa je bastion dizelaša. Ondje se proda većina automobila s dizelskim motorima, dok ostali dizelaši otpadaju na preostala dva veća dizelska tržišta – Indiju i Južnu Koreju. U ostalim dijelovima svijeta udjeli dizelaša manji su od 5 posto. Primjerice, u SAD-u je nakon afere Dieselgate udio pao na manje od 3% ukupnog tržišta.

Stroga pravila Hoće li München zabraniti dizelaše? 'To bi za nas bila katastrofa!'

Prema uglednoj švicarskoj bankarskoj grupi UBS, udio dizelskih motora u novim putničkim autima u cijelom svijetu, koji sada iznosi 13,5 posto, do 2025. godine past će na svega 4 posto. Druga studija također ugledne konzultantske kuće AlixPartners, koja je trenutačno angažirana za restruktruriranje Agrokora, kaže da će do 2030. godine udio dizelskih motora u ukupnom tržištu automobila u Europi s današnjih 49,5% pasti na samo 9%.

promet
1 / 12
Audi je na Summitu 2017. u Barceloni premijerno pokazao novi A8. Novi A8 će se od jeseni prodavati na jačim europskim tržištima, a nakon toga kreće i na ostala tržišta.

Ekološke norme koje proizvođači moraju ispuniti sve su zahtjevnije, pa proizvodnja dizelskih motora postaje skupa. Proizvođači moraju ugrađivati razne pročišćivače ispušnih plinova, pa se prognozira da će to biti prekomplicirano i preskupo za manje aute. U isto vrijeme sve je veći pritisak da se zbog stupnja zagađenosti u velikim europskim gradovima iz prometa izbace najštetniji automobili, a na meti su upravo dizelaši. Nekoliko većih njemačkih i francuskih gradova ograničili su pristup svojim središtima automobilima starije generacije. Primjerice, u Njemačkoj automobili s dizelskim motorima registrirani prije 1997. godine (norma Euro1) i benzinski auti registrirani prije 1993. ne smiju prometovati u gradovima, dok su noviji podijeljeni u četiri kategorije i ovisno o klasi zagađenja plaćaju ekološke vinjete. Najnoviju zabranu donio je Stuttgart u čiji centar od 2018. godine neće smjeti dizelaši koji ne ispunjavaju ekološku normu Euro6, a procjenjuje se da je takvih automobila trenutačno 90%. Sličnu odredbu planiraju i u Münchenu.

Rezultat je pad prodaje dizelskih automobila u Njemačkoj, primjerice, u svibnju je prodano 19 posto manje dizelskih automobila u odnosu na isti mjesec 2016. godine. Ali, u globalu je prodaja dizelaša još uvijek stabilna, a ponegdje i raste. Primjerice, u Hrvatskoj je lani prodano 25.323 novih auta s dizelskim motorima, a godinu prije 22.094 dizelaša. Zanimljivo, Hrvatska je uz Portugal i Irsku, tržište s najvećim udjelom dizelaša među novim autima.

Pariz Radikalan potez Francuska će do 2040. godine zabraniti sve dizelaše i benzince

– Tržišni udio dizelskih automobila vjerojatno će padati dalje u nadolazećim mjesecima i godinama, jer rasprava o dizelskim vozilima i zabrana vožnje dizelaša u gradovima neće se zaustaviti – izjavio je Peter Fuss, viši partner i automobilski stručnjak u njemačkoj ispostavi vodeće svjetske revizorske tvrtke Ernst&Young.

promet
1 / 8
Zoe se može puniti na kućnu utičnicu, na javnim i na brzim punionicama

Može li se stoga u skorije vrijeme i u Hrvatskoj dogoditi takav dramatičan pad, pitali smo Gorana Pejića, pomoćnika uprave za tehničke poslove Centra za vozila Hrvatske.

– Mišljenja sam da u skoro vrijeme neće doći do značajnog pada uporabe dizelskih motora kao pogonskog agregata osobnih automobila, iako kritike o većoj štetnosti dizelskih naspram benzinskih motora djelomično stoje. Najvažnija razlika, kad su ispušni plinovi u pitanju, između benzinskih i dizelskih motora je u količini čvrstih čestica (čađa) i dušikovih oksida (NOx) koje su značajno veće kod dizelskih motora. U isto vrijeme, zbog većeg stupnja korisnosti, potrošnja goriva, a samim time i CO2 emisija nešto je manja kod dizelskih motora. Treba napomenuti da novije generacije automobila s dizelskim motorima imaju napredne sustave pročišćavanja ispušnih plinova koje osiguravaju da se razine emisije čvrstih čestica i dušikovih oksida drže u razumnim odnosno prihvatljivim granicama. Naravno, da ovi sustavi zahtijevaju redovito i stručno održavanje i povremenu zamjenu zbog dotrajalosti, primjerice DPF filtara, odnosno punu tehničku ispravnost – rekao nam je Goran Pejić.

promet
1 / 8
Na Korzu predstavljen prvi riječki električni automobil

Dakle, dizelaši u odnosu na usporedive benzince imaju bolji, odnosno manji ispuh CO2, ali su štetniji po okoliš zbog ispuštanja čađe i dušikovih oksida (NOx). Upravo su dušikovi oksidi bili sporni u Dieselgateu, velikoj aferi VW grupe u kojoj su američke vlasti otkrile da Nijemci varaju odnosno koriste ilegalan softver koji fiktivno smanjuje ispuštanje tog štetnog plina u atmosferu. U Americi je to je područje regulirano, dok se u Europi trenutačno emisije NOx na tehničkim pregledima ne provode.

– U sklopu Eko testa na redovnom tehničkom pregledu neizravno se kod dizelaša mjeri količina čvrstih čestica (čađe), koja mora biti manja od propisane od proizvođača za konkretan automobil. Kad je u pitanju kontrola razine dušikovih oksida NOx, ona se ne obavlja kod redovne kontrole ispušnih plinova iz tehnoloških razloga. Naime, ovo zahtijeva posebnu, vrlo skupu mjernu opremu i uvjete ispitivanja. Postoji nekoliko projekata na razini EU kojima je cilj razvoj metoda i nove mjerne opreme za kontrolu emisije NOx, koja bi bila primjerena za uporabu u stanicama za tehnički pregled vozila. Na jednom od istraživačkih projekata koji vodi CITA sudjeluju i naši stručnjaci. Nadamo se da će u skorijoj budućnosti biti razvijene metode i oprema koja će nam omogućiti da se i ova komponenta ispušnih plinova kontrolira kod tehničkog pregleda – kaže Goran Pejić.    

Volvo XC90 Stiže 5 noviteta 'Povijesna odluka': Novi modeli Volva bit će potpuno električni Uništavanje vodnog bogatstva Ne promijenimo li navike, do 2050. u moru će biti više plastike nego ribe Renault 'Strujni udar' Renaultovi električni auti napokon i na hrvatskom tržištu

 

 | Autor :

Novi AutoStyle danas na kioscima za 12 kn uz Večernji list

U novom broju magazina AutoStyle - osim analize situacije u kojoj su se našli dizelaši - donosimo pregled ponude na benzinskim postajama. Cijene goriva, hrane i pića razlikuju se, naime, ovisno o lokaciji benzinske postaje. O tome, ali i o mnogim drugim temama možete čitati u novom broju AutoStylea, koji se danas - uz Večernji list - nudi po cijeni od samo 12 kuna.

Uspon dizelskih motora započeo je Fiat predstavljanjem prvog turbodizelaša

1987.

Fiat Croma Turbo D i.d. s 90 KS prvi je dizelaš s turbopunjačem koji se pojavio na tržištu. Dvije godine poslije pojavio se vrlo uspješan Audi 100 TDI.

1992.

Uz taksiste i gospodarstvenike, sve je više i privatnih kupaca koji biraju dizelaše, pa je ove godine udio dizelskih motora na europskom tržištu porastao na 17,2 posto. 

1997.

Prvi common rail sustav direktnog ubrizgavanja goriva, koji danas koriste gotovo svi proizvođači, ugradili su Talijani u Alfa Romeo 156 JTD.

2006.

Prvi je put udio dizelaša na europskom tržištu veći od udjela benzinaca - 50,8%. Najveći udio imali su 2011. s 55,7%, a 2016. im je udio pao na 49,5%. Osim Europe koja je glavno tržište dizelaša, oko polovice novih automobila s dizelskim pogonom prodaje se u Indiji i oko 30% u Južnoj Koreji.

2015.

Buknula je jedna od najvećih afera u povijesti autoindustrije, Dieselgate, kada su američke vlasti otkrile, a Volkswagen grupa priznala da je varala i fiktivno smanjivala emisije dušikova oksida u dizelskim automobilima.

2017.

Udio dizelskih motora u novim putničkim automobilima na svijetu jest 13,5%, a prema projekcija ma UBS grupe predviđa se da će do 2025. godine pasti na oko 4 posto. Razlog su sve rigoroznije ekološke norme koje proizvođači sve teže mogu ispunjavati, kao i odluke sve više gradova u zapadnoj Europi o zabrani prometovanja dizelaša u gradskim središtima.

2030.

Prema prognozama konzultantske kuće AlixPartners do 2030. godine udio dizelskih motora u ukupnom tržišnom kolaču automobila u Europi s današnjih 49,5 posto  past će na samo devet posto. 

Dobi.hr
BUDUĆNOST U VAŠEM DOMU
Juraj Križanić: „Danas svi mogu unaprijediti i automatizirati kućanstvo postepenom ugradnjom pametnih uređaja koji štede energiju, vrijeme i novac”
  • Ovozemaljski:

    Svi koji podcijenjuju dizel motore nisu nikad vozili noviji tip auta sa dizel motorima. Nema boljih!

  • Gastalbajter:

    Danas mi hoće uvalit 1.0l sa turbo i čipovima za istu cijenu kao prije 7 god. 1.9 TDI !! Plus to što straga meni nude nekakav sportski branik na kojem su dvije lažne rupe za auspuh. Dok je auspuh zapravo ... prikaži još! savijen prema dolje.Auti su danas postali lijepi izvana al sve je laž. Ispod haube zapravo nema ništ. Bilo bi me sramota vozit takav auto.

  • fred70:

    Kao prvo, ljudi ne voze dizele jer im se vozi dizele, nego jer je jeftiniji. Znači Politika to ima u rukama, ako žele "čišči" zrak, neka spuste cijene benzina i omoguče ljudima da se za usporedivu cijenu voze u benzincima. ... prikaži još! Osim Toga dizeli najnovije generacije nisu ništa lošiji od benzinaca, dapače, neki su čak i bolji.