Moderniziramo poslovanje, uvodimo nove tehnologije i inovacije, ulažemo u nove nasade maslina i vinove loze, povećavamo uzgoj ovaca, a pri tome su nam u fokusu istarska tradicija i visoka kvaliteta naših proizvoda, kazala je ovih dana Nerina Zec, predsjednica Uprave porečke Agrolagune.
Godinu dana otkako je jednu od najvećih istarskih poljoprivredno-prehrambenih kompanija preuzeo Badel 1862, nastavlja se njezin rast i razvoj u sva tri područja proizvodnje – vina, maslinovog ulja i sira. S novim je vlasnikom definirana strategija poslovanja do 2028. godine, koja obuhvaća i već započeti investicijski ciklus vrijedan više od 10 milijuna eura, a podrazumijeva ulaganja u podizanje novih nasada te modernizaciju primarne proizvodnje i preradbenih kapaciteta. Ulaganja u lanjskoj i ovoj godini već su dosegnula 3,2 milijuna eura, a ostatak će biti realiziran u sljedeće dvije godine, objašnjava Zec.
Kompanija je u lanjskoj godini ostvarila 19,2 milijuna eura prihoda, zapošljavala više od 200 ljudi te obrađivala 1269 hektara poljoprivrednih površina uključujući 636 ha vinograda i 225 ha maslinika. Poznato je kako su Badelov 'core' biznis jaka alkoholna pića u kojima su dominantni, ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji, a u sinergiji s Agrolagunom dobili su priliku da se šire u sektoru vina – i to bijelih, posebice kad je riječ o malvaziji, čime će dodatno osnažiti svoju tržišnu poziciju i modernizirati portfelj. U trogodišnjem razdoblju zasadit će 120 hektara novih vinograda s autohtonim istarskim sortama, s 90 posto malvazije i 10 posto terana, što je investicija vrijedna gotovo pet milijuna eura.
U ovoj godini sadi se 40 hektara vinograda na tri lokacije – Mareda pored Novigrada, Starići i Bašarinka u okolici Poreča. Već je realizirano oko 50 posto planirane sadnje, a do kraja travnja zasadit će se i ostatak. Odmah na početku postavlja se i navodnjavanje kao odgovor na klimatske promjene i jamstvo stabilnosti prinosa, a sve to rezultirat će i većim količinama grožđa u preradi – i u kratkom roku, zbog čega se ulaže i u modernizaciju i povećanje volumena preradbenih kapaciteta. Nakon vinskih preša, sljedeći je korak nova suvremena linija u prijemnoj zoni, a u podrumu novi generator dušika i nove drvene bačve za odležavanje vina. Ulaganja su velika pa sve projekte koje mogu nastoje iskombinirati i s EU fondovima. Zbog golemog manjka radnika u sektoru poljoprivrede, posebice kvalitetnih, razmišlja se o automatizaciji cijelog sustava – od strojnog branja, a onda i prerade s minimalnim brojem ljudi i maksimalnim očuvanjem kvalitete, rekao je Josip Barišić, direktor proizvodnje i vinarstva Agrolagune.
Godišnje se proizvede oko 4 milijuna litara vina različitih sorti, od čega više od 50 posto čini malvazija istarska, pa je Agrolaguna najveći pojedinačni proizvođač malvazije u Istri. U tijeku je redizajn vinskih brendova Vina Laguna i Festigia s naglaskom na suvremeniji izgled i još snažnije isticanje kvalitete o kojoj govore i brojna priznanja i nagrade u zemlji i svijetu. Samo lani osvojeno je više od 20 medalja na domaćim i međunarodnim ocjenjivanjima, uključujući Decanter, Concours Mondial de Bruxelles, Berliner Wein Trophy i Vinistru.
Agrolaguna je najveći proizvođač ekstra djevičanskih maslinovih ulja u Hrvatskoj koja redovito osvajaju nagrade i priznanja za kvalitetu, a nose i zaštićenu oznaku izvornosti (ZIO Istra) na razini EU. Potražnja je daleko veća od proizvodnje pa se planira i značajno povećanje sadašnjih nasada za dodatnih 100 hektara. Na trenutačnih 226 hektara maslinika je 68.000 stabala lechina, pendolina, ascolane, pisholina, istarske bjelice i rosinjola. U novim maslinicima planira se kombinacija tradicionalnog (zbog zaštićene oznake) te superintenzivnog uzgoja radi podmirivanja traženih količina. Sadit će se 2027. i 2028., a stajat će oko 2,5 milijuna eura, no kao i s grožđem, ni maslinarstva više nema bez navodnjavanja, ističu iz Agrolagune.
Lani je proizvedeno oko 145 tisuća litara maslinova ulja, što je u odnosu na 160 tisuća iz prethodne godine manje, no unatoč povećanju inputa u proizvodnji nisu, tvrde, dizali cijene. U proizvodnji je važna tema i adekvatno zbrinjavanje komine pa, dok se ne nađu održiva rješenja na razini cijele Istre, kompanija od ove godine uvodi izdvajanje koštica iz komine koje će koristiti u vlastitoj kotlovnici i tako povećati energetsku učinkovitost.
Autentičnu istarsku priču nastavlja i sa sirevima pa planirana ulaganja podrazumijevaju nabavu linije za pakiranje, čime će se sadašnje ručno pakiranje biti automatizirano. Trenutačno Agrolagunino stado broji oko 860 grla autohtone istarske ovce i pasmine Lacaune, a godišnja proizvodnja ovčjeg mlijeka kreće se na razini od oko 120.000 litara s tendencijom rasta vlastitog stada te proizvodnje na planiranih 180.000 litara. Sirana godišnje preradi 2-2,2 milijuna litara ovčjeg i kravljeg mlijeka te proizvede oko 300 tona istarskog sira i skute pod brendom Špin.
Razgovarali smo s Hrvatima koji su odvozili najpoznatiju rutu na svijetu: 'Kada su čuli odakle smo, plaćali bi nam piće'