U prvim satima nakon što je metropolu tog 22. ožujka 2020. zatresao potres jačine 5,5 stupnjeva prema Richteru odradili su oko 200 intervencija, spašavali unesrećene i ljude zatočene u domovima, a istovremeno gasili i požare, poput onoga na trafostanici u Bukovcu. Potres se dogodio baš kada je noćna smjena završavala posao, a dolazila druga, pa je u akciji bilo 120 profesionalnih vatrogasaca. Odmah su dignuti i pripadnici dobrovoljnih društava, svi su bili spremni pomoći svom ranjenom gradu, a neki su odradili i 39 sati bez prestanka...
Spašavanje iz ruševina
Dio je to sjećanja s prvih djelovanja nakon udara objavljenih u monografiji "U vatri potresa". Zabilježio ih je Siniša Jembrih, zapovjednik zagrebačke Javne vatrogasne postrojbe, koji je i autor fotografije s naslovnice opsežne publikacije, nastale za jedne od intervencija.
– Svakodnevno smo bili na krovovima. Sjećam se i kako sam jedne noći u tri ujutro u Ilici kazao svojem "podređenom" kolegi da ide doma, što je on odbio i odvratio: "Šefe, ako je rat, rat je za sve" – prepričava Jembrih.
Monografiju s više od 250 stranica u šest poglavlja, podnaslovljenu "Zagrebački vatrogasci u svom gradu i na Banovini", budući da obuhvaća i djelovanje na području Petrinje i Siska nakon udara u prosincu 2021., objavila je u sklopu biblioteke "Historia Croatica" nakladnička kuća Meridijani. Velik je dio posvećen upravo iskustvima i pričama s terena pa se u publikaciji, među ostalim, može pročitati kako su vatrogasci spašavali baku i djeda u košari ili volontere zarobljene u ruševinama, ali i skidali toranj sisačke katedrale, a koncepciji dokumenta vremena pridonose i brojne fotografije.
– Posebno je dojmljiva količina emocija koje su utkane u monografiju i doista moćne fotografije koje su na terenu snimili sami vatrogasci. Radeći s njima na ovome projektu, shvatila sam koliko je njihov posao težak, no obavljaju ga uz šalu, osmijeh i vedru energiju – kaže Petra Somek, urednica knjige.
Ući će u svjetsku povijest
Koautori su i stručnjaci koji u njoj pišu o potresima i seizmologiji, a objavljeni su i savjeti za ponašanje prije, tijekom i nakon udara, koji mogu spasiti život.
– Odabrali smo živjeti ovdje ispod Medvednice, koja se neprestano miče, a prirodu ne možemo nadjačati i zato joj se moramo prilagoditi. A ovo je knjiga koja će ući u svjetsku povijest kao najbrže objavljena publikacija nakon neke katastrofe. Primjerice, nakon tsunamija u Indijskom oceanu 2004. trebalo je 10 godina do prvog štiva o tome – ističe umirovljeni profesor geologije Tihomir Marjanac.
I reakcije medija, crteži zahvale i pisma podrške našli su mjesta unutar korica monografije koja podsjeća na jedno od najtežih razdoblja u modernoj hrvatskoj povijesti.
>> VIDEO: Tomašević: Sve teže i teže će biti automobilom prolaziti kroz centar grada zbrog brojnih gradilišta
