Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

U 'laboratorijima' razvijaju softver, stvaraju instrumente, podučavaju

Media lab u SC-u, Hacklab01 u Medici i klub Mama su tzv. hackerspaces, gdje se okupljaju ljubitelji tehnologija, surađuju i razvijaju projekte
19. ožujka 2013. u 19:00 0 komentara 156 prikaza
hacklab (1)
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

U maloj dvorani Tehničkog muzeja djevojke i mladići s alatom i igračkama u ruci djeluju kao da se igraju, no to čime se bave nimalo ne nalikuje na igru. Oni naime “savijaju” strujne krugove dječjih klavijatura kako bi od njih stvorili eksperimentalna glazbala...

“Circuit bending”, kako se zove ova tehnika, samo je jedna u nizu sličnih radionica koje organizira I’MM Media lab iz Studentskog centra. Oni su jedan od tri zagrebačka hackerspacea, zajednica u kojima se okupljaju ljubitelji tehnologije i pristupa “uradi sam”

– Okruženi smo tehnologijom, no postoji sve manja direktna interakcija ljudi s njom - napominje Deborah Hustić, voditeljica Media laba. Zato oni žele potaknuti ljude da se tehnologijom igraju s drugim ljudima, “uradimo zajedno” pristupom.

Radionice i praksa

Osim Media laba, u Zagrebu se nalaze još i Hacklab01 u prostorijama AKC Medike, te hacklab u klubu MaMa, a svaki djeluje na svoj način.

Hacklab01 održava besplatne radionice s open source programima koje ljudi svakodneno koriste, te osposobljavaju računala, dok se u MaMi više bave kodiranjem i teorijskim aspektima tehnologije u društvu.

– Sve je više ovakvih zajednica u Hrvatskoj i regiji. Surađujemo i održavamo “anti-konferencije” pod nazivom “Ništa se neće dogoditi” gdje članovi hacklabova razmjenjuju ideje i razvijaju projekte- govori Lovro Orešković, član zajednice u klubu Mama. "Naš sljedeći projekt su panel diskusije o uvođenju besplatnog bežičnog interneta po Zagrebu."

– Svatko je dobrodošao, ali ne da mu nešto napravimo, nego da dođe sam raditi, učiti i surađivati s ljudima sličnih interesa. Predznanje nije potrebno, samo volja - objašnjava Hustić.

Alternativne mogućnosti

Svi “labovi”, iako drugačijih aktivnosti, imaju isti stav prema suradnji zajednice te prenamjeni postojećih i stvaranju novih alata uz dostupnost svima.

– Programi koje svakodnevno koristimo nameću tvrtke koje drže monopol nad njima i moramo ih plaćati ili kršiti zakon “piratstvom”, no imaju i besplatnu, slobodnu varijantu, koja nastaje suradnjom programera, koji programiraju iz “gušta”. Cilj nam je upoznati ljude s alternativnim mogućnostima- objasnio je Vedran Gligo iz Hacklab01.

Porijeklo iz hakerskih skupina 80-ih god

Porijeklo iz hakerskih skupina 80-ih godina

Open source, Creative Commons, Copyleft i Croudsorcing alternativni su modeli distribucije i prava korištenja intelektualnog vlasništva i autorskog prava čiji je naglasak na dostupnosti svima. Svoje korijene velikim dijelom vuku iz hakerske supkulture s početka osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Elipso

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.