Prema procjenama stručnjaka s Ekonomskog instituta - Zagreb bi do 2005. trebao osigurati 23.000 novih radnih mjesta. Stručna procjena u suprotnosti je s opetovanim obećanjem HNS-a o 200.000 novih radnih mjesta. Jer ako Zagreb - najveći hrvatski industrijski centar - može u spomenutom razdoblju ostvariti tek 10-ak posto HNS-ovih planova, upitno je - tko to i gdje u Hrvatskoj može zaposliti preostalih 180.000 ljudi.
- HNS-ovo izborno obećanje najobičnija je farsa. Osim što je 200.000 novih poslova potpuno nerealna zamisao, ova vlast neprestano gubi iz vida brojku ljudi koji u međuvremenu ostaju bez posla. Stalno pričaju o otvaranju novih radnih mjesta, a ne progovaraju o ljudima koji svakodnevno zbog stečaja poduzeća dolaze na burzu - smatra gradski zastupnik HDZ-a Tomislav Jelić.
Međutim, predsjednik Gradske organizacije HNS-a Krešimir Franjić odrješito uzvraća:
- Neka oporba razmisli tko se pobrinuo za sadašnja zatvaranja radnih mjesta. To je upravo posljedica njihove 10-godišnje politike - odlučno će K. Franjić, te nastavlja:
- Vrijeme je da se okrenemo gospodarskim temama i prestanemo s prepucavanjima. Moramo postaviti više ciljeve, Jer, ako idemo na oprezan rast od jedan posto, nećemo ostvariti niti toliko. Iako je trenutno nepopularno govoriti o tome, uvjeren sam u ispravnost Čačićeva opetovanog obećanja od 200.000 novih radnih mjesta. Izgradnjom pročišćivača, spalionice i ostalih zacrtanih gospodarskih projekata, to su realne ambicije - uvjeren je K. Franjić.
Obećanje bez pokrića
Stručnjaci sa zagrebačkog Ekonomskog instituta u Studiji o gospodarstvenom razvoju Grada Zagreba u razdoblju od 2001. do 2005. godine procijenili su, naime, kako će ukupna zaposlenost u Gradu rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 1,1 posto. U konkretnim brojkama to znači kako će metropola sa Zavoda za zapošljavanje godišnje "skinuti" 4600 osoba, odnosno kako će 23.000 ljudi dobiti posao do 2005.
- Prosječna godišnja stopa porasta zaposlenosti od 1,1 posto je izvediva. To je realna stopa, ali nije dovoljna. Bila bi dobrodošla da u međuvremenu ne dolazi i do gašenja radnih mjesta. Iz te studije jasno se vidi da je otvaranje čak 200.000 novih radnih mjesta obična demagogija i čudim se da je ministar Čačić ponovno izišao s tom obmanom - kaže Jelić.
Opozicija u Gradskoj skupštini odrješito, dakle, tvrdi da Vlada u ponudi biračkom tijelu nastavlja s praznim obećanjima.
- Kad nauka veli da je to nemoguće ostvariti i da su obećanja lažna, mislim da je svaki komentar suvišan. Bio bih zadovoljan da porast zaposlenosti bude 1,1 posto godišnje. No, bojim se, ako se nastavi s održavanjem ovakvog tempa, da je to naprosto neizvedivo - smatra potpredsjednik Gradske skupštine i zastupnik HDZ-a Davorin Tepeš.
Opet na nuli
Ono što Tepeš drži naukom, predsjednik Gradske skupštine Velimir Srića naziva konzervativizmom.
- Prognoza Ekonomskog instituta napravljena je na prilično konzervativnim pretpostavkama. Da su u studiju gospodarskog razvoja grada uključili neke ambicioznije razvojne projekte, primjerice realizaciju brane kod Podsuseda ili, pak, restrukturiranje Velesajma, zaposlenost bi mogla rasti po godišnjoj stopi od 3 do 5 posto. Smatram da bi se u idućem razdoblju i moglo otvoriti 200.000 novih radnih mjesta, ali će ih se gotovo isto toliko zatvoriti. Stoga opet ostajemo na nuli - kaže predsjednik Gradske skupštine, te dodaje:
- Problem je pogrešno shvaćen u cjelini. Treba u obzir uzeti i kvalitetu razvoja, ne samo brojke. Nije isto jedno radno mjesto u Ericcsonu i u poduzeću s gubicima - kaže V. Srića. Iako ne želi stati u obranu HNS-ove zamisli, Srića te ambiciozne planove opravdava mogućnošću poslova u izgradnji autoceste, stanova... Ipak, pitanje je koliku će podršku navedeni projekti ostvariti - oprezan je Srića.
Porast zaposlenosti u Zagrebu prvenstveno će, smatraju u Ekonomskom institutu, ovisiti o uspješnosti u restrukturiranju gospodarstva. Osnovicu čine ulaganja i reorganiziranje gradske uprave. Ključni izvori za pokretanje i održavanje investicijske aktivnosti, smatraju u Ekonomskom institutu, izravna su strana ulaganja, nova mala i srednja poduzeća, te restrukturiranje i privatizacija gradskih poduzeća.
T. Kraljić