Naslovnica Zagreb ZG Život

Skupili 450 predmeta: razglednice s bojišta, sat iz 1914., Krležina kutijica...

Neki su predmeti, koji su prikazani na izložbi, Muzeju grada Zagreba i donirani. Monografija se može kupiti za 120 kuna
08. siječnja 2016. u 18:02 0 komentara 164 prikaza
izložba
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/7

“Dedo ubrao na Karpatima u I. svjetskom ratu”, natpis koji stoji uz sprešani cvijet star više od stotinu godina.

Ili ručno rađena razglednica koju je pismoslikar iz Maksimira poslao svojoj supruzi s bojišta. Predmeti koji otkrivaju samo dio sudbina zagrebačkih vojnika za I. svjetskog rata našli su se u nedavno predstavljenoj monografiji koja prati izložbu “Odjeci s bojišnice”, koja je od prosinca prošle do ožujka ove godine bila postavljena u Muzeju grada Zagreba. Izložbu i monografiju ravnatelj MGZ-a Vinko Ivić i viši kustos Kristian Strukić pripremili su za manje od godinu dana. Za monografiju su okupili 15 povjesničara, povjesničara umjetnosti i drugih stručnjaka, koji svaki u svom području već godinama istražuju I. svjetski rat.

Žene “sestre bolničarke”

– Iako Zagreb nije bio na bojišnici, odjeci s bojišnice osjetili su se svuda, stoga smo u monografiji, kao i na izložbi, prikazali sve aspekte rata – gospodarske, društvene, vojne, lica rata, humanitarne akcije, gradske ulice, sve što je bilo u funkciji rata – kaže ravnatelj Ivić te dodaje da I. svjetski rat dosad nije mnogo istraživan. Iako je izložba imala nekoliko atraktivnih predmeta, posjetiteljima se svidjela upravo širina pokrivenog područja i skupljenog materijala vezanog uz to razdoblje, od predmeta iz svakodnevice poput kutijica za sapun, žileta, medalja, razglednica, fotografija, preko oružja i vojne kuhinje pa do umjetničkih predmeta, a u vlasništvu Muzeja nakon izložbe ostale su pojedine memorabilije koje su Zagrepčani donijeli kao ostavštinu njihovih baka, djedova ili pradjedova, poput ratnog dnevnika, ručno izrađenih razglednica ili puške – ističe Strukić.

izložba | Autor : Muzej grada Zagreba Foto: Muzej grada Zagreba

U publikaciji se mogu naći i osobne priče poput one poznatog austrougarskog biciklista Franje Gregla, koji je u I. svjetskom ratu i poginuo kao avijatičar. Ili ratni put Miroslava Krleže, koji je 1915. mobiliziran i raspoređen u 25. domobransku pješačku pukovniju. Može se vidjeti i koliko su zapuštena djeca kojima su očevi na bojišnici bila problem, kako su se zvona skidala radi potražnje za metalom, no i kako su ranjenici u tramvajima prevoženi u bolnice i zgrade prenamijenjene u tu svrhu, kakve su uloge žene preuzimale u ratu…

– Na dan objave rata, 28. srpnja 1914., pozvane su žene Zagreba da se organiziraju kao “sestre bolničarke”. Na poziv se javilo nekoliko stotina žena iz svih slojeva društva. Dolaskom prvih ranjenika u Zagreb zabilježena je povećana pojava raznih zaraznih bolesti. No, zahvaljujući pravodobnoj reakciji, nije došlo do izbijanja epidemija u gradu tijekom rata, osim španjolske gripe koja je zadnje godine rata obuhvatila gotovo cijeli svijet – dodaje Strukić.

To nije Gavrilo Princip!

Za vrijeme pregledavanja arhivskih materijala otkrili su i neke nove činjenice.

– Došli smo do informacije da na najpoznatijoj fotografiji koja prikazuje privođenje Gavrila Principa zapravo nije on. Objasnio je to sam Ferdinand Ber, jedan od brojnih službenika monarhije na radu u Bosni. Jednom bečkom listu 1920-ih ispričao je kako je fotografija nastala – kaže Ivić. Ber se, naime, usprotivio brutalnosti policije i svjetine prema Principu, pa je i sam priveden. Sve prikupljene predmete s izložbe, njih oko 450, fotografirali su i detaljno opisali u ovoj knjizi. Izložbu je u nekoliko mjeseci razgledalo gotovo 20.000 ljudi, a monografija se može kupiti u Muzeju grada Zagreba za 120 kuna.

Ilustracija
VAŽNO
Imate atmosferski bojler? Ovo su neke stvari na koje treba paziti kako biste izbjegli tragične posljedice

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.