Ovakav zaokret nije viđen u novijoj povijesti. U manje od dva mjeseca kancelarskog mandata Friedricha Merza Njemačka je doživjela kopernikanski obrat – kako u političkom, tako i u ekonomskom smislu. Nakon godina geopolitičke i gospodarske stagnacije pod Olafom Scholzom, Merz je već u prvim tjednima dao naslutiti novi kurs: odlučniji, sigurniji i usmjeren k tome da Njemačku ponovno pozicionira kao vodeću silu Europe, ali i globalnog demokratskog poretka.
Pod Scholzovim vodstvom Njemačka je djelovala nesigurno, reaktivno i bez vizije. U ključnim momentima, poput ruskog napada na Ukrajinu ili energetskih izazova, Berlin je kasnio s reakcijama. Ekonomija je zapala u recesiju, a industrijska proizvodnja padala. Istovremeno, krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) nezaustavljivo je jačala, prijeteći demokratskom poretku iznutra. A ruska invazija na Ukrajinu samo je ubrzavala pad Njemačke.
No, dolaskom demokršćanina Merza, koji vlada u koaliciji sa socijaldemokratima, sve se počelo mijenjati. Jedan od ključnih momenata Merzove politike bio je zaustavljanje rasta Alternative za Njemačku (AfD) koja je prema anketama odmah nakon izbora u Njemačkoj postala stranka s najvećom podrškom njemačkih građana. Umjesto neodlučnog ignoriranja ili prešutnog popuštanja, Merz se odlučio za čvrstu konfrontaciju s AfD-om: otvoreno je raskrinkao radikalizam AfD-a, ali istodobno prepoznao stvarne brige birača – posebice vezane uz ilegalne imigracije, povećanu nesigurnost sigurnost i ugrožavanje nacionalnog identiteta – i odgovorio je na njih unutar okvira demokratskog diskursa i to čak i prije inauguracije u svibnju. Time je oduzeo vjetar iz jedra desnom populizmu, dok je istodobno ojačao demokratski centar.
S druge strane, ekonomski pokazatelji najavljuju izlazak iz dvogodišnje recesije. Merzova vlada pokrenula je niz hitnih mjera za revitalizaciju njemačke industrije – od poreznih olakšica za mala i srednja poduzeća, do ubrzane digitalizacije i administrativne reforme. Smanjena birokracija i poticaji za istraživanje i razvoj signaliziraju povratak starog, učinkovitog njemačkog modela. Poruke koje stižu iz Njemačke ulijevaju povjerenje i investitorima, i građanima, i partnerima u EU i svijetu.
No, Merzova uloga ne zaustavlja se unutar granica Njemačke. Njemačka se, pod njegovim vodstvom, ponovno postavlja kao politički lider Europe. Nakon povlačenja Angele Merkel, prostor je pokušao ispuniti francuski predsjednik Emmanuel Macron, no njegovu ambiciju nisu pratili ni konkretna moć ni stabilna unutarnja potpora. Njemačka sada preuzima odgovornost koju joj veličina, gospodarska snaga i povijesni značaj nameću.
Vanjskopolitički, Merz se odlučno postavio prema glavnim izazovima. Prema Putinu je odmah zauzeo jasan i oštar stav – najavivši da će Rusija “skupo platiti” agresiju na Ukrajinu. Za razliku od Scholza, čije reakcije su često djelovale kolebljivo, Merz je jasno stavio do znanja gdje Njemačka stoji – na strani demokracije, sigurnosti i međunarodnog prava.
U njemačkom je ogromnom interesu da se dva aktualna velika rata -Rusije i Ukrajine, te Izraela i Irana, što prije završe, jer novi rast cijena energenata i moguće migrantske valove, Njemačka bi teško izdržala.
Odlučno se Merz suočio i s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Unatoč tome što je u njihovom razgovoru koji je trajao 40 minuta Trump govorio 36, a Merz samo četiri minute - nogometnim rječnikom rečeno: Merz je imao samo 10 posto, a Trump 90 posto posjeda, kancelar je uspio jasno iznijeti njemačke pozicije i izazvati, po mnogim izvorima, respekt čak i kod američkog lidera koji ne skriva simpatije prema AfD-u i koji se više puta javno obrušavao na njemačku politiku. Trumpu imponira to što Merz, iako je pravnik, dolazi iz financijskog miljea - radio je za velike multinacionalne investicijske kompanije.
Njemački kancelar, iako nov u ulozi, pokazao je da zna komunicirati s najmoćnijima – bez kompleksa, ali i bez podilaženja.
Merzov plan za Njemačku uključuje i transformaciju vojne politike. Najava da će Njemačka postati najjača vojna sila Europe ne znači militarizaciju, već ozbiljno prepoznavanje sigurnosne realnosti – u kojoj Europa mora biti sposobna brinuti za vlastitu obranu, posebno ako SAD promijeni svoje prioritete. Povećanje vojne moći bit će ujedno i poticaj domaćoj industriji te strateško sredstvo vanjske politike. Vojno ojačana Njemačka postat će i ekonomski i politički puno moćnija.
U vremenu kada mnoge demokratske države zapada pokazuju znakove unutarnje erozije i autokratskih tendencija – čak i SAD pod drugim mandatom Trumpa – Njemačka ima povijesnu šansu da postane svjetionik demokracije u Europi i svijetu. Stabilnost, institucije, politička kultura i sada odlučno vodstvo čine Njemačku retorički i moralno vjerodostojnim predvodnikom demokratskih vrijednosti.
Zanimljiv je i širi geopolitički potencijal. Trumpov sukob s američkom akademskom zajednicom i odbacivanje znanstvenih i istraživačkih elita mogao bi imati dugoročne posljedice – i otvoriti priliku za Njemačku. Tijekom 20. stoljeća najveći umovi Europe, uključujući i njemačke znanstvenike i umjetnike, odlazili su u SAD. Danas, trend bi se mogao preokrenuti: Njemačka može postati nova destinacija za globalne talente – uz političku stabilnost, snažnu znanost i nove ekonomske impulse.
Njemačka pod Merzovim vodstvom ulazi u novu epohu – onu odlučnosti, suverenosti i preuzimanja odgovornosti. Ne radi se samo o smjeni vlasti, već o redefiniciji uloge Njemačke u svijetu. Kao industrijska sila, geopolitički akter i demokratska vertikala, Njemačka bi se mogla vratiti na mjesto koje joj povijest i sadašnjost daju – na čelo Europe i ponovno postati globalna sila.
Otvori KEKS Pay
Koliko smo mogli čitati na nekim konkurentskim portalima, Merz je rekao sljedeće: ‘Bundestag nije cirkus da se na njega vješaju zastave duginih boja‘. To vam je izgleda baš "slučajno" promaknulo.