Od ranih doseljenika u 19. stoljeću, preko organiziranih kulturnih i društvenih institucija u međuratnom razdoblju, do istaknutih pojedinaca koji su oblikovali javni, znanstveni i umjetnički život metropole – poljska zajednica u Zagrebu, premda brojčano skromna, tijekom povijesti ostavila je dubok i trajan trag na razvoj grada.
Jedan od najistaknutijih Poljaka bio je Adolf pl. Mošinski, zagrebački gradonačelnik od 1892. do 1904., čiji se mandat poklopio s intenzivnom urbanom transformacijom grada, objasnio je predstavnik poljske nacionalne manjine Grada Zagreba i povjesničar Slaven Kale. Za njegova je mandata Zagreb, među ostalim, dobio je suvremeni vodovod i kanalizacijski sustav, asfaltirane ulice i plinsku rasvjetu, istaknuo je povjesničar. Gradski su simboli, kazao je, dobili novu formu pa je grb iz crvene prešao u plavu boju, a izgrađeni su i neki od najvažnijih kulturnih objekata kao što su Umjetnički paviljon i zgrada Hrvatskog narodnog kazališta. Prije nekoliko godina, zahvaljujući Veleposlanstvu Republike Poljske, u Varšavskoj ulici oslikan je veliki mural s njegovim likom, a kako nam je ispričao Kale, u parku u blizini gradske uprave planira se postaviti i spomenik Adolfu Mošinskom.
Krajem 19. stoljeća gradske je financije sredio pak Adolf Hudovski. Bio je financijski stručnjak poljskog plemićkog podrijetla koji je preuzeo posrnule gradske financije i reorganizirao upravu, a izdao je i prvi turistički vodič naziva "Zagreb i okolica – kažiput za urodjenike i strance".
Pečat znanstvenom i industrijskom napretku Zagreba dao je Eduard Slavoljub Penkala čiji je otac bio Poljak, napomenuo je Kale. Penkala se proslavio izumom automatske mehaničke olovke, no patentirao je i brojne druge korisne inovacije kao što su termos boca, rotirajuća četkica za zube i prašak za rublje, a konstruirao je i prvi hrvatski zrakoplov. Tvrtka koju je osnovao s Edmundom i Mavrom Mosterom, "Penkala–Edmund Moster & Co", postala je jedan od najvećih svjetskih proizvođača pisaćeg pribora, a u suradnji s engleskom tvrtkom "Edison-Bell" pokrenuo je i prvu zagrebačku tvornicu gramofonskih ploča.
Dubok trag u području medicine i javnog zdravstva ostavila je pak Bronisława Prašek-Całczyńska. Pedijatrica, školska liječnica i predavačica, osnovala je dom i lječilište za slabunjavu i rahitičnu djecu željezničara, a vodila je i prve dječje ambulante u Šestinama i širom Zagreba, objasnio je povjesničar. Bila je vrlo aktivna u poljskim organizacijama, dodao je, a u Drugom svjetskom ratu pomagala je poljskim vojnicima koji su se našli u Zagrebu te sudjelovala u spašavanju Židovke Zlate Frankl zbog čega je postumno proglašena "Pravednicom među narodima".
Jedna od istaknutijih osoba poljskog podrijetla bio je i Aleksandar Flaker, rusist, književni teoretičar i profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. U Zagreb je stigao kao dječak 1931., a njegov se doprinos smatra temeljem zagrebačke škole znanosti o književnosti. Dobitnik je značajnih nagrada i priznanja za svoj književno-znanstveni rad pa su mu se u kolekciji tako našle i Nagrada za životno djelo Vladimir Nazor te Kiklop za životno djelo.
Vanda Kochansky-Devidé, paleontologinja i dugogodišnja profesorica na Filozofskom fakultetu, uvela je pak mikropaleontološka istraživanja u Hrvatskoj i odgojila generacije znanstvenika. Bila je na čelu Geološko-paleontološkog zavoda i postala prva redovita članica u JAZU-a, odnosno HAZU-a, a njezin se rad i danas smatra pionirskim u toj grani prirodnih znanosti.
Na kraju, kada se govori o Poljacima koji su ostavila traga u metropoli, teško je zaobići Emilija Laszowskog, suosnivača i velikog meštra Družbe "Braća Hrvatskog Zmaja", istaknuo je Kale. Laszowski je desetljećima vodio Gradski arhiv, Gradski muzej i Gradsku knjižnicu, tri važne institucije koje je upravo ta Družba i utemeljila. Usto, bio je među pokretačima zagrebačkog Društva za spašavanje, preteče današnje Hitne pomoći.
Otvori KEKS Pay
