Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Zagreb

Rimski će miljokaz biti 14. svjedok povijesti Zagreba dok ga još ni bilo

Na platou knjižnice u Jelkovcu inicijativa Zagreb dok ga još ni bilo postavlja repliku rimskog miljokaza
02. prosinca 2020. u 23:47 0 komentara 492 prikaza
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Kako je izgledao Zagreb dok ga nije bilo? Najprije su njime plivali kitovi Panonskog mora uokolo arhipelaga Medvednice. Frankopanskom su potom šetali vunasti mamuti, omiljeni gablec prapovijesnih stanara špilje Veternice. Trgovac iz brončanog doba u Dežmanovu je prolazu skrio vrijednu imovinu, a nešto kasnije neki je Rimljanin na Jelačićevu trgu izgubio novčić s likom cara Dioklecijana. Neki drugi pak podizali su nadgrobne spomenike u brojnim nekropolama, a prvi su kršćani na Mirogojskoj cesti izradili lampicu s Kristovom porukom mira...

Slavni kit i nestajući Jupiter

I sve je to u metropoli obilježeno u sklopu projekta “Zagreb dok ga još ni bilo” koji slavi 30. obljetnicu. A za rođendan će danas biti postavljen rimski miljokaz na platou knjižnice u Jelkovcu gdje je 1934. godine i pronađen. Uz današnju ulicu Rimski put, odnosno trasu nekadašnje važne ceste od Siscije preko Andautonije do Ptuja, gdje je na prijelazu s prvog na drugo stoljeće postavljen u čast cara Maksimina Tračanina. Original se čuva u lapidariju Arheološkog muzeja i zahvaljujući njemu lociran je rimski grad Andautonia u Ščitarjevu.

Relikvije BOGATA POVIJEST Zagreb dok ga nije bilo: Tamo gdje je sada ban nekada su bile rimske vile

Iako službenu povijest piše od 1094., kada je osnovana Zagrebačka biskupija, područje metropole je i prije toga imalo živahnu prošlost, kažu arheolozi Nenad Jandrić i Ozren Domiter te arhitekt Željko Kovačić. Oni stoje iza projekta koji replike artefakata zagrebačke povijesti postavlja na izvorne lokalitete spajajući tako prošlost sa sadašnjosti. Sve je počelo, kažu, prije točno tri desetljeća, kada je u realizaciju ideje krenuo savjetnik u Arheološkom muzeju, pokojni dr. sc. Zoran Gregl. Dosad je postavljeno 13 odljeva artefakata na isto toliko lokacija.

Najstariji je šest metara dug kostur mladunčeta kita. Zagrebački kit, Mesocetus agrami, ima 12 milijuna godina i jedini je na svijetu u literaturu uveden s nazivom kontinentalnoga grada. Njegovi ostaci pronađeni su u kamenolomu pokraj Podsuseda, a replika od inoksa postavljena je 2001. iznad potoka. Mamut čija je kukasta kost pronađena pri kopanju temelja za novu scenu Gavelle živio je prije 20.000 godina, a replika je pred kazalištem postavljena 1992.

Neandertalci Objavljena znanstvena studija Neandertalci nisu samo toljagama lovili mamute, nego su jeli ribu, školjke, rakove...

– Po njemu je nova scena dobila ime “Mamut”. Morali smo ga preseliti malo više jer su glumci prije predstave hvatali kljovu za sreću – kaže Jandrić. I figura Jupitera, visoka 19,5 centimetara, ima zanimljivu priču.

– Zovemo ga nestajući Jupiter jer je original nestao iz muzeja čim je pronađen, a istu sudbinu ima i replika u Banjavčićevoj. Ukrali su je već četiri puta – dodaje Kovačić.

– Možda ga otima ljubomorna Hera – smijući se kaže Domiter, koji je u projektu 2017. naslijedio pokojnog Gregla.

Naušnice kraj prvostolnice

Njemu je posebno drag spomenik Akonije Salvije, rimske gospođe koja je živjela na Kaptolu u 2. stoljeću. Nalazio se u vrtu Nadbiskupije, a replika je otkrivena 1994.

– Spomenik je podigao njezin suprug Gaj Julije Paterno. Na njemu piše “uxori rarissime”, supruzi kakvih je malo, što je neuobičajeno pa se često pitam je li Salvia bila rijetko dobra ili rijetko nesnosna bračna družica – kaže Domiter.

Najstarije stablo u Zagrebu nalazi se ispred Centra za rehabilitaciju Izbor za Europsko stablo godine Lipa Bele IV. u Visokom, a u Slatini raste mamutovac

U fundusima Arheološkog i Prirodoslovnog muzeja stotine su sličnih predmeta pa materijala za akcije imaju napretek. Usporava ih samo birokracija jer za dozvolu za postavljanje replika moraju dobiti suglasnost čak četiri gradska ureda. Ili pet ako postavljaju u centru.

– Veselilo bi nas postaviti naušnice iz 8. stoljeća pronađene u grobnici pokraj prvostolnice. Nadbiskupija se složila, čekamo još samo zeleno svjetlo konzervatora – najavljuju čuvari zagrebačke prošlosti

U selu Mečenčani stvaraju se goleme rupe u tlu
RASCJEPI U TLU
Ne uzrokuju samo potresi rupe u tlu: Vrtače se pojavljuju širom svijeta, a razlog je zabrinjavajuć
Nikola Škorić
PROLJETNA SEZONA
U novoj epizodi Raiffeisen Future Boosta saznajte kako je Nikola Škorić osnutkom tvrtke Electrocoin započeo revoluciju u industriji plaćanja
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.