Neandertalci su godinama nepresušan izvor inspiracije u popularnoj kulturi, često predstavljani kao jednostavni, tupavi rođaci modernih ljudi (Homo sapiensa) koji su naokolo hodali s toljagama i s pomoću njih po tundrama sjeverne Europe lovili mamute i druge velike i spore životinje kako bi se prehranili.
Iako još uvijek nije sigurno zbog čega su neandertalci, koji su živjeli istodobno kad i naši preci, jednostavno izumrli prije tridesetak tisuća godina iako su bili mnogo robusniji i snažniji od Homo sapiensa, a uz to su imali i veći mozak, mnogi znanstvenici vjerovali su da se to dogodilo jer je naša vrsta iz istog okoliša mogla izvući više hrane od neandertalske.
Jednostavno rečeno, zdravo za gotovo se uzimalo da su neandertalci jeli isključivo krupnu divljač koju su lovili s pomoću toljaga i drugog jednostavnog oruđa, dok je Homo sapiens razvio metode i izumio alate koje su mu omogućavali da se osim mesom divljači prehranjuje i pticama, ribom, školjkama, rakovima i malim životinjama.
Studija koju je prošlog tjedna u časopisu Science objavila skupina autora predvođena profesorom Joaom Zilhaom sa Sveučilišta u Barceloni pokazuje kako sve ove dosadašnje pretpostavke, barem u dijelu vezanom za neandertalce, jednostavno nisu bile točne. Naime, u studiji je jasno navedeno da su naši hominidni rođaci ne samo jeli morsku hranu koja je uključivala ribu, školjke, rakove, pa čak i dupine, morske pse i tuljane, nego su tu istu hranu u košarama prenosili od obale do svojih nastambi, a zatim su od nejestivih ostataka poput oklopa i kostiju izrađivali konstrukcije.
– Rad smo temeljili na pronalascima s lokaliteta Figueira Brava smještenog na portugalskoj obali nedaleko od grada Setubala gdje su arheolozi uz ostatke neandertalaca koji su ranije pronađeni nedavno otkrili i golema odlagališta “kućnog otpada” u kojem su se nalazili ostaci oklopa školjaka, kosti riba, dupina, morskih pasa, ali i jelena, ovaca i drugih životinja. Procjenjuje se da su stari između 86 i 106 tisuća godina, a s obzirom na to da je riječ je o više od pola tone takvih ostataka, sa sigurnošću se može zaključiti da neandertalci nisu tu i tamo skupili kakvu nasukanu školjku ili ribu koju je more izbacilo, nego da su ih organizirano lovili i izranjali, što je bila sposobnost koja se do sada isključivo pridavala Homo sapiensu – kazao je Joao Zilhao za britanski Guardian.
Pojasnio je i kako se dugo pretpostavljalo da su neandertalci bili jako dobri u usavršavanju svog oruđa i tehničkih sustava, ali i da su bili potpuno nesposobni u izmišljanju nečeg posve novog, za razliku od Homo sapiensa koji su u to vrijeme bili kreativni i inovativni. To se pripisivalo i činjenici da morska hrana sadrži omega-3 masne kiseline koje su izuzetno važne za rad mozga, pa se pretpostavljalo da se upravo zbog prehrane mozak Homo sapiensa kroz desetke tisuća godina razvio na drukčiji način nego onaj neandertalaca. Najnoviji pronalasci tu tezu itekako opovrgavaju.
– Dugo se, da se jednostavno izrazim, podcjenjivala pamet neandertalaca, ali svakim novim ovakvim pronalaskom otkriva se da su razlike između njih i Homo sapiensa bile manje nego što se mislilo. Ovo je također vrlo važno otkriće jer se nakon završetka posljednjeg ledenog doba prije desetak tisuća godina razina mora u Europi podigla i tako uništila brojna potencijalna slična nalazišta koja su nam ipak potrebna kako bismo sa stopostotnom sigurnošću mogli ustvrditi jesu li i drugi europski neandertalci bili sposobni ribari – zaključuje koautor studije s barcelonskog Sveučilišta.
