Bez naslova, vidljivih korica ili autora, omotane knjige sa "zavodljivim" citatima krase Gradsku knjižnicu na Starčevićevu trgu i ove veljače! Riječ je o "Spoj naslijepo s knjigom" koji se već 12 godina održava upravo u ovoj knjižnici, a može joj se pristupiti do kraja mjeseca. Knjige se ovoga puta posuđuju isključivo na osnovi citata koji je napisan na omotu, objašnjava nam organizatorica i koordinatorica Središnjeg odjela za odrasle Knjižnica grada Zagreba, Ivana Faletar Horvatić.
– Kolegica Kristina Krpan i ja razvile smo "Spoj naslijepo s knjigom" još 2014. godine, kada smo ga prvi put održali. To je tada bio stvarno hit, čitatelji su se raspametili i imali su mnogo pozitivnih komentara, a kritika nikada – ispričala je I. Faletar Horvatić pa dodala da svake godine u knjižnici "zapakiraju" otprilike 130 do 150 naslova koji se posude u roku od dva tjedna.
Smeđi omot na kojem napisano stoji, primjerice, "Uzbuđena, drćuć, jedva je svukla kapot i govori mužu kako nikad više neće na ulicu provirit. Ne može ji vidit!", dovoljna je motivacija mnogim čitateljima da knjigu ponesu kući. To najčešće, kaže naša sugovornica, naprave žene u srednjoj dobi koje su, i izvan ove akcije te na generalnoj razini, najčešće posjetiteljice knjižnice. Uglavnom se odlučuju za posudbu romana ljubavne tematike, a I. Faletar Horvatić ističe kako "točno znaju što žele" i nerijetko dolaze s ručno napisanim naslovima koji ih tom trenutku zanimaju.
U knjižnici na Starčevićevu trgu na više su mjesta postavljene omotane knjige, a korisnici prvo obično oprezno šeću oko njih i izdaleka promatraju o čemu se radi te se čini kao da čekaju odobrenje ili poziv da ih pogledaju ili posude. U trenutku kada ih knjižničari upute da slobodno razgledaju i objasne o čemu se radi, ljubitelji pisane riječi ne skrivaju oduševljenje ili radoznalost da pronađu citat koji ih najviše privlači te naposlijetku i posude knjigu.
– Kada smo pisali članak za naše stručne knjižničarske novine, na našoj mrežnoj stranici netko je napisao kako je pročitao citat i mislio da se radi o najljepšem ljubavnom romanu, a na kraju je riječ bila o Ispovijestima starog pokvarenjaka Charlesa Bukowskog – kako citati ponekad mogu biti i malo varljivi te ne odaju tajne djela, objašnjava nam naša sugovornica.
A kako se uopće biraju knjige koje će se poslije zamotati u smeđi papir i sakriti svoj identitet? – Ovo su naše preporuke. Sve knjige koje odabiremo su visoko nagrađivani, popularni i hvaljeni naslovi. Tu se mogu pronaći književna i publicistička djela domaćih i stranih autora, jednako kao i određena znanstvena djela za koje smatramo da su dio kanona i da ih vrijedi pročitati – kaže I. Faletr Horvatić pa dodaje da se svake godine pripremaju novi citati, a oni ovise o knjižničaru koji pakira knjigu. Uvijek su to, međutim, naslovi koje su i oni sami pročitali te ih na ovaj način žele preporučiti, naravno, putem citata koji ih što bolje opisuje, ali istovremeno ne odaje previše.
Djela Helen Hoang, Elif Shafak, Harukija Murakamija te domaćih autora, primjerice, Mire Gavrana, Damira Karakaša i Julijane Matanović samo su neka od zamotanih koja I. Faletar Horvatić ističe kao popularna, ali i iznimno vrijedna. Osim popularnih naslova, ovdje se mogu pronaći i naslovi s manje medijske pozornosti te ih se ovim putem preporučuje i ukazuje na njihovu vrijednost. – Citati na omotima nisu dugački, a služe kako bi čitatelji intuitivno procijenili s kojim najviše rezoniraju i na taj način proširili vlastite čitateljske horizonte i izišli iz zone čitateljskog komfora, što nije rijetkost u ovoj akciji – kaže naša sugovornica.
– Jedini način na koji označavamo knjigu jest da stavimo barkod sa stražnje strane pa preko signature znamo o kojoj knjizi je riječ. Na taj način možemo provjeriti je li korisnik tu knjigu već pročitao te mu, u tom slučaju, nudimo mogućnost na odabere nešto drugo – dodala je. Naravno da se tijekom Spoja naslijepo s knjigom dogodio i niz simpatičnih situacija.
– Nedavno je gospodin od sedamdeset i nešto godina dojurio u knjižnicu, došao do pulta i upitao gdje su one zamotane knjige. "Ja želim jednu!", rekao je. Kolegice su mu potom objasnile da može odabrati i više knjiga pa si je s oduševljenjem dvije-tri stavio pod naramak – prepričava nam I. Faletar Horvatić koja ističe i da se, nakon posudbe zamotane knjige, čitatelji nerijetko vraćaju po još.
A iako istraživanja pokazuju kako se interes za čitanje smanjio, I. Faletar Horvatić ipak naglašava kako se ovdje susreću s pojedincima koji imaju zaista bogato čitateljsko iskustvo, a cilj ovakvih akcija uvijek je izlazak iz knjižnice s barem jednom knjigom u ruci. Unatoč smanjenom čitanju za vrijeme koronavirusa i sličnih situacija tog perioda, Gradska knjižnica s 2025. godinom svakako je u porastu što se tiče broja članova, ali i posuđenih jedinica.
– Na sve načine se trudimo omogućiti našim članovima i korisnicima da nađu put do svoje knjige. Svakoga čeka neka knjiga koja će otvoriti put, možda već u djetinjstvu ili u odrasloj dobi – ističe. Kao žanrovski najpopularnije vrste, I. Falter Horvatić navodi ljubavne i kriminalističke romane.
– Već duži niz godina ljubavni i kriminalistički romani se posuđuju najviše. Ljubavni jer ljudi vole te nježne i lijepe životne priče, a od krimića čitatelji se najviše odlučuju na skandinavske autore – objašnjava naša sugovornica pa dodaje i kako je važno kretati se među različitim žanrovima jer jedino se tako može doći do spoznaje o onomu što nam najviše odgovara, ali i obogatiti vlastito čitateljsko iskustvo.
– Ne bih voljela da se stekne dojam da se ne čita. Mi radimo u knjižnici i uvijek nam dolaze oni koji čitaju. Ljudi ne trebaju strahovati zbog toga, možda će vam nešto doći pod ruku što je osvojilo mnoštvo nagrada, ali vama jednostavno neće sjesti – i ne treba. Posudite nešto drugo, samo pokušajte, samo treba odvojiti vrijeme. Kad ga odvojite, shvatit ćete da nije to samo za vas. Vidjet će vas netko drugi i važno je potaknuti taj krug, to je poput leptirovog efekta - naglašava.
Na kraju, podsjetimo, Knjižnice grada Zagreba imaju članarinu od sedam eura godišnje te omogućuje posudbu tradicionalnih, elektroničkih ili zvučnih knjiga. Ova mreža knjižnica može se pronaći na 42 lokacije, a otvorena je od petka do subote od 8 do 20 sati. – Imamo puno toga za ponuditi. Tu smo, otvoreni smo, uvijek nas možete pronaći, samo treba započeti – poručuje I. Faletar Horvatić. "Spoj naslijepo s knjigom", dodajmo, traje do kraja ovog mjeseca.
Otvori KEKS Pay
