Što je zajedničko čokoladnim pralinama, margarinu, sladoledu, ružu za usne i šamponu? Dvije riječi: palmino ulje. Njegovi se derivati koriste u prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, a glavna im je uloga pretvaranje proizvoda iz tekućeg u kruto, odnosno kremasto stanje. Zbog svojih je svojstava palmino ulje “vruća roba” prisutna u čak 50 posto proizvoda, no njegovo je korištenje pogubno za okoliš jer se krče deseci tisuća kilometara prašume u Indoneziji i Maleziji. I to je bio motiv znanstvenice s Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Nataše Šijaković Vujičić da s ekipom suradnika izumi posebne gelatore koji ulje, bilo da je riječ o maslinovu, suncokretovu, biljnom ili nekom trećem, pretvaraju u kruto stanje. S izumom se njezin tim pod imenom Oil Gels prijavio i na ovogodišnji Startup Factory, program Zagrebačkog inovacijskog centra, i na njemu pobijedio.
Velika globalna potražnja
– Gelatori su posebni jer je za efikasnost potrebna količina koja je praktički zanemariva. Sa samo 10 miligrama praha, što stane na nokat, možemo dobiti 40 mililitara krute tvari. A to znači da bi u deklaracijama proizvoda njihov udio bio 0,025 posto – objašnjava znanstvenica.
I to je zapravo prava revolucija kako u prehrambenoj tako i u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, naglašava, jer se već godinama traži rješenje kojim bi se na globalnoj razini zamijenilo ili barem drastično smanjilo korištenje palmina ulja. Zašto? Jer to znači zdraviju hranu s mnogo manje zasićenih masti.
– I ljudi s kojima razgovaramo iz hrvatske prehrambene industrije kažu da ne vide razloga da naši gelatori ne budu to rješenje. Potražnja je zaista velika, i to na globalnoj razini, premda mi još nismo u toj fazi proizvodnje – ističe Nataša Šijaković Vujičić koja je svoje gelatore u suradnji s jednim domaćim proizvođačem i isprobala. Uz vrlo malo gelatora u laboratoriju je uspjela napraviti zdraviji zamjenski margarin, i to bez 30 posto zasićenih masti koje se stavlja u hranu kako bi skrutile proizvod.
– To znači da možemo raditi zdrave margarine, namaze, a i zamjenske mesne prerađevine za vegetarijance. Ukratko, svugdje gdje na etiketi vidite da se koristi palmino ulje može se zamijeniti našom varijantom sa zdravijim uljima. A probala sam u gelatore staviti i dodatke poput papra ili lana, čisto da provjerim rade li i dalje svoj posao, i nije bilo problema – objašnjava.
U farmaceutskoj industriji pak, dodaje, mogu kod lijekova, primjerice, djelovati na kontrolirano otpuštanje aktivne tvari.
– Riječ je o novim sustavima za primjenu lijekova, pri čemu i te kako možemo pridonijeti. Uspjeli smo da nekih šest do 24 sata imamo kontrolirano otpuštanje. A zanima me i čitava kozmetička industrija u kojoj se upotrebljava i do 20 posto raznih aditiva koji djeluju kao emulgatori, dodaci za teksturu... S obzirom na to da se gelatori ponašaju i kao emulgatori, dakle povezuju ulje i vodu, možemo staviti od 0,02 do dva posto u proizvode da bismo pokrili sve što se danas koristi za njihovu čvrstoću, što bi bila velika ušteda za industriju i golem uspjeh jer bismo pripravili zdravije i kvalitetnije proizvode – govori N. Šijaković Vujičić.
Niti su 10.000 puta tanje od vlasi
A koja je točno znanost iza tih gelatora? Riječ je, objašnjava, o malim organskim molekulama koje su kombinacija masnih i aminokiselina, a u svojoj “čaroliji” koriste nanotehnologiju.
– Te su molekule “pametne” jer točno znaju kako će se povezati da bi stvorile duge niti promjera pet do deset nanometara, što je 10.000 puta tanje od vlasi kose. A one imaju mogućnost “zarobiti” velike količine ulja i tako ga pretvoriti u čvrsto stanje – tumači N. Šijaković Vujičić. Naglašava i da gelator ima sposobnost samoobnavljanja, što je, primjerice, važno za transport, a svoj je izum i patentirala, pri čemu su joj, ističe, veoma pomogli kolege s Instituta.
– Dosta je poslova s testiranjima i geliranjima ulja odradila tehničarka Petra Radošević, a započela sam suradnju i s Radoslavom Ostermannom, koji je važna osoba u kontaktu zainteresiranih grana industrije i traženja investitora. Probudio je u meni poduzetnički duh pa smo s gelatorima krenuli na edukacije i razna natjecanja, poput Big Bang Campa u Rijeci, gdje su osvojili prvo mjesto, ili EIT Fooda, gdje smo bili drugi. Tu su i dr. sc. Ivanka Jerić i dr. sc. Josipa Suć Sajko koje su napravile sintezu spojeva za drugi patent kako bi pokrile što više različitih spojeva – zaključuje N. Šijaković Vujičić.
Od 8.00 do 9.37 članak pregledan 36 puta. Hrvati su ipak skloniji crnim vijestima.