Baleti koreografa i plesača Rolanda Petita "L'Arlésienne" i "Carmen", na glazbu Georgesa Bizeta, prvi će se put predstaviti hrvatskoj publici petak u Hrvatskom narodnom kazalištu, najavljeno je na "Kazališnom doručku" u foajeu HNK. Prvo postavljanje baleta toga francuskog baletana i koreografa u Hrvatskoj najavljeno je na "Doručku" s temom "Otkrivajući Rolanda Petita: drama, ironija i umijeće pripovijedanja", a ravnatelj Baleta HNK-a Massimiliano Volpini ocijenio je to neobičnim jer je u Italiji taj balet opće mjesto i "dio baletne povijesti".
Petit, osebujna i slojevita umjetnička osobnost 20. stoljeća, autor je koreografija koje spajaju književnost, klasičnu i popularnu glazbu, francusku kulturnu tradiciju, film i televiziju, a njegovu estetiku karakterizira ekspresivnost, snažna emocija i pripovjedna snaga pokreta.
Radnja njegove "L’Arlésienne" ("Arležanke") temelji se na opsjednutosti provansalskog mladića Frédérija ženom koju je vidio u Arlesu. Ovaj jednočinski balet Petit je kreirao 1974. po noveli i drami Alphonsea Daudeta za Ballet National de Marseille i skladbama Suita br. 1. i 2. Georgesa Bizeta, izvorno nastalima kao scenska glazba za Daudetovu dramu praizvedenu u Parizu u Théâtre du Vaudeville 1872.
Radnja "Carmen", baleta od pet scena zasnovanoga na Bizetovoj operi iz 1875. odvija u za vrijeme koride u Španjolskoj, u Sevilli i okolnim planinama, oko 1820. Središte je radnje ljubavni trokut Carmen, vojnika Don Josea i toreadora Escamilla.
Petit i njegova trupa Les Ballets de Paris "Carmen" su praizveli u Prince’s Theatreu u Londonu 1949., nakon čega je ušao na repertoar baletnih trupa diljem svijeta s više od pet tisuća izvedbi. Ovo scensko djelo kombinira motive klasičnog baleta, španjolskih plesova, pantomime i novostvorenih dramatičnih plesnih pokreta.
Komentirajući ta dva baleta, Volpini je rekao da je u "Carmen" više pojedinačnih ličnosti, a da su plesači u "L'Arlésienne" "više nalik grčkome koru", te se kroz njih emocija multiplicira - ona je stilizirana kroz upotrebu grupe, a grupu "karakterizira kolektivna emocija", istaknuo je.
Petitovo ironiziranje ogleda se u skokovima između dramatičnosti i komičnosti, smatra ravnatelj, koji tu lakoću shvaćanja emocija uspoređuje sa životom. Scenski i umjetnički supervizor Petitovih koreografija Luigi Bonino, koji je s Petitom surađivao trideset i pet godina, o njegovu je koreografsku radu kazao da je težak, te da su pokreti koje zadaje plesačima drukčiji, a ponekad i bolni, dok se plesači na njih ne naviknu. U razgovoru su sudjelovali i prvaci Baleta Natalia Kosovac (koja pleše ulogu Vivette), Takuya Sumitomo (Frédéri), Iva Vitić Gameiro (Carmen) i Guilherme Gameiro Alves (Don José). Razgovor je moderirala teatrologinja Marta Brkljačić.
