Udruženje obrtnika grada Zagreba traži izjednačavanje položaja obrta i trgovačkih društava u poslovima projektiranja i stručnog nadzora građenja. Službeno je upućen prijedlog Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) kao nadležnoj razini u komorskom sustavu da od Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine zatraži preispitivanje i izmjene Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje.
Prema važećim propisima, obrtnici su u nepovoljnijem položaju u odnosu na trgovačka društva pri obavljanju poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, kao i srodnih djelatnosti poput vodoinstalaterskih, plinoinstalaterskih, strojarskih i građevinskih radova. Obrtnici žele svojim strankama ponuditi cjelovitu uslugu, od izrade projekta do izvođenja i nadzora. Međutim, propisi im to onemogućuju, što stvara značajnu normativnu asimetriju.
Zakon o obrtu općenito dopušta da obrtnik obavlja vezani obrt preko zaposlenog kvalificiranog radnika koji ispunjava posebne stručne uvjete. Suprotno tome, Zakon o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje poslove projektiranja i stručnog nadzora veže isključivo uz samostalni ured ovlaštene osobe, zajednički ured ili pravnu osobu registriranu za tu djelatnost. Obrt kao organizacijski oblik u tom dijelu zakona nije prepoznat. Istodobno zakon izrijekom dopušta obrtima građenje, upravljanje projektom gradnje te ispitivanja i prethodna istraživanja.
– Ova razlika nije slučajna. Kada je zakonodavac želio uključiti obrt, to je učinio eksplicitno. Izostanak takve odredbe kod projektiranja stoga ima snažnu interpretativnu težinu – upozorio je Antonio Đureta, pravni savjetnik Udruženja obrtnika grada Zagreba.
Dodao je kako komorski propisi dodatno ograničavaju samostalne urede na zapošljavanje samo suradnika projektanta/nadzornog inženjera i administrativnog osoblja, a dostupna službena upravna praksa Ministarstva izričito navodi da se poslovi projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja i srodnih djelatnosti ne mogu obavljati putem obrta. S druge strane, pravna osoba (primjerice d. o. o.) registrirana za projektiranje može imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera, pri čemu čak nije propisano da odgovorna osoba društva mora osobno biti ovlaštena.
Na ovaj problem već dulje vrijeme upozorava uspješan zagrebački obrtnik Nenad Kuzman, koji već više od tri desetljeća plovi nemirnim obrtničkim vodama i u ovome trenutku zapošljava dvadeset djelatnika. Smatra kako su obrtnici diskriminirani u odnosu na druge vrste gospodarskih subjekata.
– Imam zaposlenog inženjera strojarstva koji ima položen državni ispit i licencu te je član komore inženjera. Zadovoljava sve uvjete za projektiranje. A samo zato što je zaposlen kod obrtnika, ne može projektirati. Ako ga, recimo, zaposli moj sin, koji ima j. d. o. o., za njega može projektirati. Važno je naglasiti da, kada projektant potpisuje projekt, ne potpisuje ga firma, potpisuje ga ovlašteni inženjer, koji iza toga stoji imenom i prezimenom. Njega je država ovlastila za to te je potpuno nevažno je li zaposlen u obrtu ili u firmi – istaknuo je Kuzman.
Stranke od njega, dodao je, traže da posao obavi po principu "ključ u ruke", da im se po kući ne mota deset majstora.
– Naši korisnici žele da dođemo, vidimo što treba napraviti, izradimo projekt i prijavimo radove nadležnom tijelu te krenemo u realizaciju. Sad imam problem jer za svaki plinski bojler koji se mijenja moram imati projekt. To znači da moram tražiti kooperanta da mi napravi projekt, iako u svom obrtu imam zaposlenog projektanta, što me dodatno košta, a u konačnici i poskupljuje uslugu krajnjem korisniku – objasnio je Kuzman.
Nelogično je, dodao je, da on koji ima obrt više od 35 godina i odgovara svom svojom imovinom ne može zaposliti projektanata, a netko tko je jučer otvorio firmu i ne odgovara ničime do minimalnim temeljnim kapitalom može.
Obrtnici koji žele zakonito organizirati projektantsku djelatnost preko zaposlenog ovlaštenog stručnjaka ili integrirati projektiranje s izvođenjem radova u jedinstvenom poslovnom modelu prisiljeni su osnovati poseban samostalni ured ili prijeći u oblik trgovačkog društva (najčešće d.o.o.). To sa sobom nosi dodatne troškove osnivanja i vođenja, veću administrativnu složenost, veće porezne i računovodstvene obveze, ali i neravnopravnost obrtnika u odnosu na druge poslovne oblike. Pritom su javni interesi u graditeljstvu već u potpunosti zaštićeni osobnom ovlaštenošću projektanta, stručnim ispitom, trajnim stručnim usavršavanjem, komorskim nadzorom i obveznim profesionalnim osiguranjem.
Udruženje predlaže da Hrvatska obrtnička komora od Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine zatraži:
1. Službeno očitovanje smatra li Ministarstvo da važeći propisi de facto stavljaju obrte u nepovoljniji položaj u odnosu na trgovačka društva.
2. Pokretanje izmjena Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje, tako da se fizička osoba obrtnik registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, uz zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili inženjera, izrijekom prizna kao dopušteni organizacijski oblik.
3. Usklađenje odredbi o odgovornosti i osiguranju kako bi obrtnik podlijegao istovrsnim pravilima zaštite investitora kao i pravna osoba.
4. Usklađenje komorskih upisnika, obrazaca i digitalnih sustava kako bi promjena bila provediva u praksi.
Kao konkretan prijedlog za normativni rad predlaže se izmjena članka 22. Zakona u sljedećem smjeru:
"Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera."
Posljedično bi trebalo uskladiti i članak 23. (odgovornost za štetu), prekršajne odredbe te ostale povezane odredbe.
Udruženje predlaže da se tema otvori i kao pitanje proporcionalnosti ograničenja pravne forme u svjetlu prava Europske unije. Zahtjevi koji pružatelju usluga nameću određeni pravni oblik moraju biti opravdani, nužni i razmjerni legitimnom cilju. Svaka nova ili izmijenjena regulacija reguliranih profesija mora proći prethodnu procjenu proporcionalnosti.
Udruženje obrtnika grada Zagreba predlaže da HOK ovu inicijativu uvrsti među prioritete, formira kratku radnu skupinu s predstavnicima udruženja obrtnika i strukovnih komora, uključujući Hrvatsku komoru arhitekata i inženjera u graditeljstvu, te obavijesti članstvo o daljnjim koracima.
Inicijativa predstavlja važan korak prema modernizaciji regulative, uklanjanju administrativnih barijera i stvaranju poštenijeg tržišnog okruženja za tisuće obrtnika u instalaterskim, strojarskim i građevinskim djelatnostima. Omogućavanje obrtima da unutar postojećeg oblika nude cjelovite usluge pridonijelo bi rastu malog gospodarstva, većoj konkurentnosti i boljoj usluzi građanima i investitorima, bez ugrožavanja kvalitete i sigurnosti građenja.
Uz to, očekuje se da će predložene izmjene zakona imati širok pozitivan utjecaj na razvoj građevinskog sektora u cjelini. Obrtnici bi time dobili priliku da aktivnije sudjeluju u velikim infrastrukturnim projektima i javnim natječajima gdje je često potrebna cjelovita usluga od ideje do realizacije. Takav pristup omogućio bi bržu provedbu radova, smanjenje koordinacijskih troškova i veću fleksibilnost u prilagođavanju specifičnim zahtjevima klijenata.
To je posebno značajno u području energetske obnove postojećih objekata gdje integracija projektiranja i izvođenja može dovesti do optimizacije rješenja i ušteda energije. Mladi ovlašteni stručnjaci mogli bi lakše pronaći posao unutar obrtničkih radionica umjesto da se suočavaju s birokratskim preprekama u osnivanju vlastitih tvrtki. Dodatno, ovim korakom bi se ojačala uloga obrtništva kao temelja lokalnog gospodarstva i osigurala veća otpornost sektora na ekonomske fluktuacije.
Otvori KEKS Pay
