Kasno navečer prije točno 51 godinu izvanredni međunarodni vlak Direkt Orijent koji je vozio na relaciji Atena – Zagreb – Dortmund dojurio je na zagrebački željeznički kolodvor brzinom od 104 kilometra na sat, dvostruko brže od dopuštenog, pa je na zavoju ispred kolodvora svih devet vagona iskliznulo iz tračnica. Jedna je to od najvećih željezničkih nesreća u Europi. Poginulo je 167 putnika, a tog kolovoza prevozio je uglavnom gastarbajtere koji su se s godišnjeg odmora vraćali natrag u Njemačku.
Živote svih njih na duši su nosili strojovođa i njegov pomoćnik. Njih dvojica preuzela su tog dana oko 19.45 sati u Vinkovcima upravljanje vlakom. Na putu se vlak zaustavio samo dvije minute u Slavonskom Brodu i sve je izgledalo uobičajeno. Nitko nije slutio da su obojica kronično premorena i da će ih fatalni drijemež uhvatiti upravo kad vlak uhvati vrtoglav zalet nadomak sljedećem odmorištu.
Eksperti koji su rekonstruirali nesreću utvrdili su da je vlak kriznu situaciju imao i šezdesetak kilometara prije ulaska u Zagreb, kada je u zavoj između stanica Ludina i Novoselec također ušao neprimjerenom brzinom većom od 100 kilometara na sat, ali je taj put pukom srećom izbjegao iskliznuće.
Četrdesetak putnika nije moglo biti identificirano zbog teških ozljeda pa su zajedno pokopani na Mirogoju. U akciji spašavanja sudjelovala je policija, ali i vojska koja se brzo pojavila na mjestu nesreće.
Nakon ove nesreće uređen je zakon o radnom vremenu koji je nalagao da se takav posao ne može raditi više od 6 sati bez pauze. Strojovođa je osuđen na kaznu od 15 godina zatvora, a njegov pomoćnik na osam. Tragedija Direkt Orijenta ostaje najveća željeznička nesreća na području bivše Jugoslavije, a danas je i dalje u najvećih pet u Europi.
Tipično, ne samo, za ono doba: prisili ljude da rade do iznemoglosti, pa onda, kada se dogodi ovako nešto, osudi ih na puno godina zatvora kao jedine krivce! Pravda je zadovoljena, a pažnja javnosti je odvraćena od stvarnih krivaca: glavonja koji su ljudima naredili da rade preko granica mogućnosti...