Međunarodna znanstvena kolaboracija CTAO LST objavila je izvanredne nalaze promatranja GRB 221009A — najsjajnije ikad zabilježene provale gama-zračenja (Gamma-Ray Bursts, GRB). Rezultati su objavljeni 23.07.2025. u poznatom časopisu The Astrophysical Journal Letters (ApJ Letters). Publikacija predstavlja detaljna promatranja provedena 2022. godine s prototipom velikog teleskopa (LST), LST-1, tijekom faze puštanja u rad u opservatoriju Roque de los Muchachos na lokaciji CTAO-North na otoku La Palma u Španjolskoj. Promatranja su otkrila naznaku povećanog toka gama-zraka, što nudi novi uvid u enigmatičnu i složenu prirodu GRB-ova na vrlo visokim energijama. Rezultati podržavaju teorijske modele prema kojima ti bljeskovi generiraju strukturirane, višeslojne mlazove gdje se čestice ubrzavaju.
GRB-ovi su među najsnažnijim fenomenima u Svemiru. U samo nekoliko sekundi oslobode količinu energije koliko Sunce emitira tijekom cijelog svog životnog vijeka. Kao što im ime govori, GRB eksplodiraju tijekom kratke, promptne faze, koja traje od nekoliko sekundi do minuta, a zatim slijedi naknadni sjaj koji može trajati satima pa sve do nekoliko mjeseci. GRB-ovi se klasificiraju kao kratki ili dugi na temelju trajanja promptne faze: smatra se da su dugi GRB-ovi povezani s iznimno sjajnim supernovama, dok kratki GRB-ovi vjerojatno događaju tijekom sudara neutronskih zvijezda. Unatoč njihovom intenzivnom sjaju, ove izvangalaktičke izvore je teško detektirati pri najvišim energijama zbog njihovog kratkog trajanja i prolazne prirode te zato što tok emitiranih gama-zraka slabi kako prelazi velike udaljenosti.
Dana 9. listopada 2022., opservatoriji u Zemljinoj orbiti, poput NASA-inih satelita Fermi i Swift, otkrili su iznimno svijetli dugi GRB, označen kao GRB 221009A. Prozvan "BOAT" (eng. Brightest Of All Time), prasak je bio toliko intenzivan da je instrumente koji su ga promatrali doveo do zasićenja, a potaknuo je naknadna promatranja diljem svijeta.
Teleskop LST-1, smješten na sjevernoj lokaciji CTAO-a na La Palmi (Kanarski otoci, Španjolska), počeo je promatrati događaj samo 1,33 dana nakon početne eksplozije. Opažanja s LST-1, koja su se protezala više od 20 dana nakon početka GRB-a, omogućila su LST kolaboraciji da identificira višak gama-zraka. Iako taj višak nije dosegao prag potreban za formalnu potvrdu otkrića, omogućio je uspostavu vrlo stroge gornje granice na tok gama-zraka vrlo visoke energije koje emitira izvor. Ovi rezultati označavaju važan korak prema razdvajanju konkurentskih teorijskih modela
Vjeruje se da GRB-ovi uključuju ultrabrze mlazove plazme izbačene prilikom kolapsa masivne zvijezde u crnu rupu ili neutronsku zvijezdu - slučaj dugih GRB-ova, ili prilikom spajanja neutronskih zvijezda kad nastaju kratki GRB. Međutim, točan proces iza formiranja mlaza ostaje velika misterija. Podaci LST-1 podupiru teoriju da je GRB 221009A pokretao složeni, strukturirani mlaz: uska, ultrabrza jezgra okružena širom, sporijom ovojnicom. To dovodi u pitanje jednostavniji „top-hat“ mlaz koji se obično koristio u ranijim studijama i nudi nove uvide u mehanizme formiranja mlaza i prirodu središnjeg pokretača GRB.
Kako se CTAO nastavlja širiti – još tri LST-a su u razvoju od strane LST kolaboracije na istoj lokaciji, a izgradnja počinje na lokaciji CTAO-South u Čileu – nizovi teleskopa uskoro će biti operativni na obje polutke.Ovi skupovi teleskopa će poboljšati našu sposobnost proučavanja GRB-ova i drugih ekstremnih fenomena s neviđenom osjetljivošću. Uz to, organizacija globalnog sustava upozorenja na ovakve pojave omogućit će automatske odazive teleskopa, dodatno smanjujući vrijeme reakcije, što će povećati vjerojatnost novih otkrića.
Tomislav Terzić, izvanredni profesor na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci i zamjenik koordinatora za fiziku kolaboracije LST, o ovom važnom postignuću u proučavanju gama-bljeskova: „Ovi rezultati pokazuju moć CTAO, teleskopa sljedeće generacije, u istraživanju Svemira vrlo visokih energija. Kreće novo doba, u kojem znanstvenici mogu u dosad neviđenim detaljima istraživati unutarnje procese kozmičkih izvora.“
CTAO LST kolaboracija je nefinancijski donator (In-Kind Contributor, IKC) za CTAO, zadužen za izgradnju velikih teleskopa (LST). Kolaboraciju čini više od 400 znanstvenika i inženjera iz 67 različitih instituta u 11 zemalja. Hrvatska je dio kolaboracija LST i CTAO od 2016. godine, a mnogi istraživači sa sjedištem u Hrvatskoj aktivno sudjeluju u znanstvenim postignućima, kao i u puštanju u rad, održavanju i promatračkim smjenama teleskopima LST.
Marina Manganaro, izvanredna profesorica na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci i voditeljica HrZZ projekta ASTRO-GAMMA (IP-2022-10-4595), kaže: „U Hrvatskoj smo snažno uključeni u suradnju LST-a i CTAO-a od samog početka rada: čak i ako je CTAO još uvijek u izgradnji, impresivno je vidjeti koliko se važnih rezultata može postići čak i s jednim LST teleskopom.
Budućnost će nam sigurno donijeti mnoge nove uzbudljive rezultate o GRB-ovima, ali i drugim kozmičkim izvorima gama-zraka vrlo visokih energija.“
Otvori KEKS Pay
Sve je to magla. Niti šta znaju niti su u što sigurni