POGLED S RUBA ZNANOSTI

Zdravlje iz svjetlosti

inventura29_311.jpg
import
11.10.2008.
u 15:53

Sunčeva se svjetlost sastoji od širokog raspona frekvencija koje do Zemlje stižu u obliku elektromagnetskih valova. Do površine stigne samo djelić tih valova, a smatra se da naše oko registrira tek jedan posto cjelokupnog elektromagnetskog spektra. Vidljivi dio spektra, koji sadržava sve boje duge, od ljubičaste (najkraće valne duljine) do crvene (koja im najdužu valnu duljinu), ključ je čovjekova funkcioniranja i razvoja te ima važan utjecaj na fiziološke i psihološke funkcije.

To se najbolje vidi u sjevernim europskim državama, primjerice Norveškoj i Finskoj, u kojima nekoliko mjeseci na godinu nema sunca. U tim je zemljama dokazana izravna povezanost između smanjenja izloženosti suncu i češćeg pojavljivanja razdražljivosti, umora, bolesti, nesanice, depresije, alkoholizma i samoubojstava. U Finskoj se više djece začne tijekom lipnja i srpnja, kada sunce sja u prosjeku 20 sati na dan, nego tijekom zimskih mjeseci.

U povijesti istraživanja sveobuhvatnih efekata svjetlosti i njezina utjecaja na stanje živih organizma nezaobilazan je rad dr. Johna Otta, koji je istraživao utjecaj različitih izvora svjetla na biljke, životinje i ljude.

Sve je počelo kad je Ott za Walta Disneyja obrađivao fotografije. Primijetio je da klice bundeve ne sazrijevaju do kraja pod fluorescentnim svjetlom, ali zato procvatu ako se izvoru svjetlosti doda ultraljubičasto zračenje. S biljaka se Ott prebacio na životinje. Tijekom 1950-ih i 1960-ih u laboratoriju je mjerio životni vijek laboratorijskih životinja pod različitim vrstama fluorescentne svjetlosti i uspoređivao ga s onim životinja koje su živjele pod prirodnom, nefiltriranom dnevnom svjetlošću.

Njegove su studije bile brižno provedene i kontrolirane istovremeno na nekoliko vrhunskih medicinskih škola i istraživačkih odjela bolnica, a pokazale su dramatične razlike u životnom vijeku eksperimentalnih životinja.

Živjeli dulje
Primjerice, miševi koji su živjeli pod ružičastim i bijelim fluorescentnim svjetlom živjeli su u prosjeku između 7,5 i 8,2 mjeseci, dok su oni koji su živjeli pod prirodnim svjetlom bili puno zdraviji te su u prosjeku živjeli 16,1 mjesec. Na temelju njegovih istraživanja korporacija Duro-Test razvila je Vita-Lite, prvu fluorescentnu cijev s cijelim spektrom svjetlosti. Ott se potom bacio na istraživanje mogućih negativnih efekata neprimjerene rasvjete na ljude.

Godine 1973. organizirao je eksperiment u četirima učionicama prvih razreda koje nisu imale prozore. U dvije je dao ugraditi rasvjetna tijela punog spektra, u druge dvije standardnu rasvjetu koja sja bijelim svjetlom.

Učitelji su znali da se provodi eksperiment, ali nisu znali da ih se snima. Snimke, koje su snimane više mjeseci, pokazale su da su pod bijelim fluorescentnim svjetlom učenici pokazivali hiperaktivnost, umor, iritabilnost i pomanjkanje pažnje. U učionicama osvijetljenima cijelim spektrom okolnosti su se osjetno popravile već mjesec dana nakon što su ugrađena takva rasvjetna tijela. Štoviše, nekoliko hiperaktivne djece i one s problemima u učenju čudesno se smirilo.

Usto, ustanovljena je još jedna dramatična i zanimljiva činjenica. Djeca koja su vrijeme provodila obasjana svjetlom punog spektra imala su karijesa dvije trećine manje od djece koja su boravila u standardnim, bijelim svjetlom osvijetljenim učionicama. Iste rezultate s karijesom i vrstama svjetlosti pokazala su i istraživanja drugih istraživača.

Albert Szent-Gyorgyi, dobitnik Nobelove nagrade i čovjek koji je otkrio vitamin C, također je shvatio u kojoj mjeri svjetlo i boja utječu na nas. Zaključio je da “sva energija koju uzimamo u tijelo stiže iz sunca”.

Shvatio je da se procesom fotosinteze sunčeva energija skladišti u biljkama koje jedu životinje i ljudi te se posredno tako zapravo hrane energijom sunca. Szent-Gyorgyi otkrio je i to da su mnogi enzimi i hormoni uključeni u tu transformaciju obojeni i vrlo osjetljivi na svjetlo. Kad ih se stimulira svjetlošću određenih boja, na tim se enzimima i hormonima često događaju molekularne promjene kojima se njihove izvorne boje mijenjaju.

Ove svjetlom inducirane promjene značajno utječu na sposobnost enzima i hormona da uzrokuju dinamičke reakcije unutar tijela.

Biološke funkcije
Szent-Gyorgyi rekao je da svjetlo koje udara u tijelo doslovce može promijeniti temeljne biološke funkcije uključene u procesuiranje energije tijela.

Otkrivši da svjetlost i boja igraju važnu ulogu u efikasnosti kojom neki enzimi reguliraju biološku aktivnost unutar tijela, istraživači Martinek i Berezin došli su 1979. do sličnih zaključaka. Ustanovili su da neke boje svjetlosti mogu neke enzime stimulirati da postanu i 500 posto efikasniji te da neke boje mogu povećati brzinu enzimskih reakcija, da mogu aktivirati ili deaktivirati određene enzime te da utječu na kretanje tvari kroz staničnu membranu.

Dr. Zane Kime u svojoj knjizi “Sunčevo svjetlo” zapisao je da će češće izlaganje suncu smanjiti srčane probleme, dišne probleme, tlak krvi, šećer u krvi, da će povećati energiju, snagu, izdržljivost, otpornost na stres te sposobnost krvi da apsorbira i transportira kisik.

Svjetlost punog spektra dobro je djelovala i na piliće u eksperimentima, koje je provela industrija mesa i jaja. Pilići uzgajani pod punim spektrom bolje su napredovali od svoje braće pod drugim oblicima umjetnog svjetla.

Dvostruko su dulje živjeli, kokoši poslije davale više jaja, bile mirnije, a u njihovim je jajima bilo 25 posto manje kolesterola. Spomenimo da je i kod ljudi ustanovljeno da pod utjecajem sunčeve svjetlosti proizvode manje kolesterola.

Pogled na prošli tjedan...

Želite prijaviti greške?