Sunčeva se svjetlost sastoji od širokog raspona
frekvencija koje do Zemlje stižu u obliku elektromagnetskih valova. Do
površine stigne samo djelić tih valova, a smatra se da naše oko
registrira tek jedan posto cjelokupnog elektromagnetskog spektra.
Vidljivi dio spektra, koji sadržava sve boje duge, od ljubičaste
(najkraće valne duljine) do crvene (koja im najdužu valnu duljinu),
ključ je čovjekova funkcioniranja i razvoja te ima važan utjecaj na
fiziološke i psihološke funkcije.
To se najbolje vidi u sjevernim europskim državama, primjerice
Norveškoj i Finskoj, u kojima nekoliko mjeseci na godinu nema sunca. U
tim je zemljama dokazana izravna povezanost između smanjenja
izloženosti suncu i češćeg pojavljivanja razdražljivosti, umora,
bolesti, nesanice, depresije, alkoholizma i samoubojstava. U Finskoj se
više djece začne tijekom lipnja i srpnja, kada sunce sja u prosjeku 20
sati na dan, nego tijekom zimskih mjeseci.
U povijesti istraživanja sveobuhvatnih efekata svjetlosti i njezina
utjecaja na stanje živih organizma nezaobilazan je rad dr. Johna Otta,
koji je istraživao utjecaj različitih izvora svjetla na biljke,
životinje i ljude.
Sve je počelo kad je Ott za Walta Disneyja obrađivao fotografije.
Primijetio je da klice bundeve ne sazrijevaju do kraja pod
fluorescentnim svjetlom, ali zato procvatu ako se izvoru svjetlosti
doda ultraljubičasto zračenje. S biljaka se Ott prebacio na životinje.
Tijekom 1950-ih i 1960-ih u laboratoriju je mjerio životni vijek
laboratorijskih životinja pod različitim vrstama fluorescentne
svjetlosti i uspoređivao ga s onim životinja koje su živjele pod
prirodnom, nefiltriranom dnevnom svjetlošću.
Njegove su studije bile brižno provedene i kontrolirane istovremeno na
nekoliko vrhunskih medicinskih škola i istraživačkih odjela bolnica, a
pokazale su dramatične razlike u životnom vijeku eksperimentalnih
životinja.
Živjeli dulje
Primjerice, miševi koji su živjeli pod ružičastim i bijelim
fluorescentnim svjetlom živjeli su u prosjeku između 7,5 i 8,2 mjeseci,
dok su oni koji su živjeli pod prirodnim svjetlom bili puno zdraviji te
su u prosjeku živjeli 16,1 mjesec. Na temelju njegovih istraživanja
korporacija Duro-Test razvila je Vita-Lite, prvu fluorescentnu cijev s
cijelim spektrom svjetlosti. Ott se potom bacio na istraživanje mogućih
negativnih efekata neprimjerene rasvjete na ljude.
Godine 1973. organizirao je eksperiment u četirima učionicama prvih
razreda koje nisu imale prozore. U dvije je dao ugraditi rasvjetna
tijela punog spektra, u druge dvije standardnu rasvjetu koja sja
bijelim svjetlom.
Učitelji su znali da se provodi eksperiment, ali nisu znali da ih se
snima. Snimke, koje su snimane više mjeseci, pokazale su da su pod
bijelim fluorescentnim svjetlom učenici pokazivali hiperaktivnost,
umor, iritabilnost i pomanjkanje pažnje. U učionicama osvijetljenima
cijelim spektrom okolnosti su se osjetno popravile već mjesec dana
nakon što su ugrađena takva rasvjetna tijela. Štoviše, nekoliko
hiperaktivne djece i one s problemima u učenju čudesno se smirilo.
Usto, ustanovljena je još jedna dramatična i zanimljiva činjenica.
Djeca koja su vrijeme provodila obasjana svjetlom punog spektra imala
su karijesa dvije trećine manje od djece koja su boravila u
standardnim, bijelim svjetlom osvijetljenim učionicama. Iste rezultate
s karijesom i vrstama svjetlosti pokazala su i istraživanja drugih
istraživača.
Albert Szent-Gyorgyi, dobitnik Nobelove nagrade i čovjek koji je otkrio
vitamin C, također je shvatio u kojoj mjeri svjetlo i boja utječu na
nas. Zaključio je da “sva energija koju uzimamo u tijelo stiže iz
sunca”.
Shvatio je da se procesom fotosinteze sunčeva energija skladišti u
biljkama koje jedu životinje i ljudi te se posredno tako zapravo hrane
energijom sunca. Szent-Gyorgyi otkrio je i to da su mnogi enzimi i
hormoni uključeni u tu transformaciju obojeni i vrlo osjetljivi na
svjetlo. Kad ih se stimulira svjetlošću određenih boja, na tim se
enzimima i hormonima često događaju molekularne promjene kojima se
njihove izvorne boje mijenjaju.
Ove svjetlom inducirane promjene značajno utječu na sposobnost enzima i hormona da uzrokuju dinamičke reakcije unutar tijela.
Biološke funkcije
Szent-Gyorgyi rekao je da svjetlo koje udara u tijelo doslovce može
promijeniti temeljne biološke funkcije uključene u procesuiranje
energije tijela.
Otkrivši da svjetlost i boja igraju važnu ulogu u efikasnosti kojom
neki enzimi reguliraju biološku aktivnost unutar tijela, istraživači
Martinek i Berezin došli su 1979. do sličnih zaključaka. Ustanovili su
da neke boje svjetlosti mogu neke enzime stimulirati da postanu i 500
posto efikasniji te da neke boje mogu povećati brzinu enzimskih
reakcija, da mogu aktivirati ili deaktivirati određene enzime te da
utječu na kretanje tvari kroz staničnu membranu.
Dr. Zane Kime u svojoj knjizi “Sunčevo svjetlo” zapisao je da će češće
izlaganje suncu smanjiti srčane probleme, dišne probleme, tlak krvi,
šećer u krvi, da će povećati energiju, snagu, izdržljivost, otpornost
na stres te sposobnost krvi da apsorbira i transportira kisik.
Svjetlost punog spektra dobro je djelovala i na piliće u
eksperimentima, koje je provela industrija mesa i jaja. Pilići uzgajani
pod punim spektrom bolje su napredovali od svoje braće pod drugim
oblicima umjetnog svjetla.
Dvostruko su dulje živjeli, kokoši poslije davale više jaja, bile
mirnije, a u njihovim je jajima bilo 25 posto manje kolesterola.
Spomenimo da je i kod ljudi ustanovljeno da pod utjecajem sunčeve
svjetlosti proizvode manje kolesterola.
Pogled na prošli tjedan...
POGLED S RUBA ZNANOSTI
