Poliklinika Medikol reagirala je na izjave Ivane Kekin. 'Nastavno na netočne i zavaravajuće tvrdnje iznesene na konferenciji za medije saborske zastupnice Ivane Kekin (Možemo!) koje građane mogu dovesti u zabludu moramo se očitovati', započeli su svoje priopćenje. Hrvatska je od kraja 2008. do 2015. službeno bila u recesiji i svi investicijski potencijali u zdravstvu su bili značajno ograničeni. Prije instalacije prvog PET/CT uređaja u RH 2007., usluga je bila teško dostupna, tek oko 50 pacijenata godišnje se na ovu dijagnostičku pretragu slalo u inozemstvo, s visokim troškovima za HZZO, javljaju iz Medikola. .
Dodaju da je u Hrvatskoj danas osam PET/CT uređaja, od čega su četiri Medikolova, dva javna i dva u drugim privatnim ustanovama, a rezultat je da je PET/CT usluga građanima u potpunosti dostupna. 'Teza da bi nabavka triju PET/CT uređaja u javnom sustavu koštala samo 9 milijuna eura je netočna. Ono što se namjerno prešućuje je da je sam uređaj tek dio troška za sveobuhvatno pružanje usluge te da sama kupovina uređaja nije jamac isporuke ove vrlo kompleksne zdravstvene pretrage', ističu iz Medikola.
'Vezano uz svjedočanstvo pacijentice o MSCT-u izneseno na konferenciji, naglašavamo kako su MSCT i PET/CT dvije različite usluge, stoga su navodi o tome da pacijent ''mora platiti uslugu Medikolu'' zavaravajući. Naime, za uslugu MSCT snimanja u Zagrebu Medikol nema ugovor s HZZO-om, a pacijent tu uslugu ne mora obaviti u Medikolu jer postoje i druge ustanove koje u Zagrebu obavljaju MSCT snimanje na plaćanje, jednako kao i Medikol. Kad je pak u pitanju PET/CT usluga, za nju u Hrvatskoj nema liste čekanja i pacijentima je dostupna preko uputnice HZZO-a, što znači da pacijenti ne moraju sami plaćati uslugu', javljaju iz poliklinike.
Nadalje, naglašavaju da u godišnjem proračunu HZZO-a za 2024. na sve usluge koje pružaju privatne zdravstvene ustanove izdvojio ukupno 1,9% sredstava, od čega se tek 0,297% odnosi na usluge PET/CT-a Medikola. Dodaju i da s ovakvim udjelom, privatni pružatelji ne mogu biti krivci za nedostupnu javnu zdravstvenu skrb, dugove u bolnicama i krizu sa listama čekanja i zdravstvenim kadrom.
'Kekin sustavno bez dokaza javno napada privatni zdravstveni sektor u Republici Hrvatskoj, netočno ga i zlonamjerno prikazuje kao glavni, pa čak i jedini uzrok problema u funkcioniranju zdravstvenog sustava. Takav pristup ne doprinosi interesu pacijenata, destabilizira povjerenje u sustav i obeshrabruje ulaganja u zdravstvo. Sektor privatnih pružatelja zdravstvenih usluga nije uzrok problema javnog zdravstva, već važan partner u dostupnosti usluge svim pacijentima. Ugovorni odnosi s HZZO-om ne predstavljaju dodatni financijski teret sustavu, već doprinos dostupnosti i kvaliteti usluga svim pacijentima. Održivi razvoj sustava zdravstva moguć je isključivo kroz suradnju, a ne suprotstavljanje javnog i privatnog sektora koji djeluju u jedinstvenom zdravstvenom sustavu. Pacijenti nikad ne smiju patiti ili ostati uskraćeni za zdravstvenu uslugu zbog politizacije i pojednostavljivanja složenih sustavnih pitanja', naglašavaju.
Za kraj ističu da sustav koji omogućuje izbor, potiče konkurentnost u kvaliteti i osigurava dostupnost zdravstvenih usluga – bez obzira na vlasničku strukturu pružatelja – dugoročno je jedini održiv model koji može odgovoriti na rastuće potrebe stanovništva i izazove suvremene medicine.
Otvori KEKS Pay
