Samo 15 minuta bilo je dovoljno da se u srijedu navečer dijelovi susjedne Slovenije pretvore u zonu katastrofe. Snažna hladna fronta stigla je sa sjeverozapada i donijela razorne pljuskove, tuču te orkanske vjetrove koji su lomili drveće, rušili električne stupove i doslovno odnosili čitave krovne konstrukcije.
Najteže je pogođena općina Komenda, sjeverno od Ljubljane, čiji su prizori jutro nakon nevremena šokirali i najiskusnije pripadnike interventnih službi. „Nema niti jedne kuće koja nije oštećena. Neke su potpuno nenastanjive, ostale su bez krovova i zidova. Nakon katastrofalnih poplava 2023. godine, naša je općina ponovno bačena na koljena, ali i ovaj put ćemo se dići iz pepela“, izjavio je vidno potreseni načelnik Komende Jurij Kern, procjenjujući prvu štetu na nekoliko desetaka milijuna eura.
S njim se složio i zapovjednik Civilne zaštite Republike Slovenije Srečko Šestan, koji je priznao da u svojoj karijeri nije vidio ovakvu devastaciju: „Imali smo svojedobno i tornado, pa je stradalo tek nekoliko krovova. Ovdje je oštećen gotovo svaki krov, bio on star ili nov.“
Najteži udar pogodio je mjesta Breg, Potok i Klanec oko 20:30 sati. Stanovnici opisuju nezapamćen užas koji je trajao petnaestak minuta. „Apokalipsa, sudnji dan. Moj otac ima 60 godina i ne pamti ništa slično, kao ni itko od starijih mještana. Pola sela je doslovno uništeno“, ispričala je mještanka Maja, koja se do očeve kuće morala probijati pješice, preskačući pritom srušene električne stupove i žice pod naponom.
Osim stambenih objekata, vjetar je rušio zidove i izbijao prozore i vrata na zgradama u općini Cerklje, dok su u Kamniku poplavljene dvije osnovne škole. Na Velikoj planini jaka je grmljavina uzrokovala i kvar na popularnoj žičari. Velika šteta zabilježena je i u poljoprivredi – olujni sustav se kasno navečer premjestio prema istoku zemlje, uništivši usjeve na cijelom Ptujskom i Dravskom polju te na području Haloza.
Pitanje koje svi u Sloveniji danas postavljaju jest – odakle oluji tolika, gotovo nezamisliva snaga? Odgovor leži u ekstremnoj nestabilnosti atmosfere i fenomenu koji meteorolozi nazivaju smicanje vjetra. Kako je objasnio prognostičar Aleš Satler, u zraku je bilo golemih količina vlage, dok se istovremeno zrak na velikim visinama naglo hladio. Zbog ogromne temperaturne razlike između tla i visina stvorio se snažan uzgon koji je topao i vlažan zrak divljom brzinom podizao u visinu. „Ne bismo imali tako razorne oluje da nije bilo izraženog smicanja vjetra u atmosferi. To znači da vjetar drastično mijenja smjer i brzinu s visinom, što održava olujni sustav 'živim' i dugotrajnim. Sinoć je pri tlu puhao sjeverni vjetar, dok je na visini bjesnio jak jugozapadnjak. U sjevernoj polovici Slovenije tako su ispunjeni svi uvjeti za nastanak superćelijskih i razornih oluja“, istaknuo je Satler.
Na terenu je od ranog jutra više od 120 vatrogasaca i pripadnika Civilne zaštite, a u pomoć stižu i pojačanja iz okolnih regija. Ravnatelj Uprave za zaštitu i spašavanje Leon Behin potvrdio je da je u Komendi teško oštećeno više od 150 objekata te da su osigurani veliki generatori za struju kako bi javne ustanove poput vrtića i škola mogle funkcionirati. Ipak, najveći strah lokalnih vlasti nakon prve sanacije jest – kako uopće popraviti toliku štetu? Srečko Šestan je upozorio kako će najveći problem u idućim danima i tjednima biti pronalazak građevinskog materijala, ali prvenstveno krovopokrivača i majstora, koji su u cijeloj regiji već ionako deficitarni.
FOTO Nevrijeme skinulo krov s mrtvačnice, vinogradari u očaju kad su vidjeli što ih je dočekalo: 'Noćas nam je srce ostalo tamo'
Otvori KEKS Pay
