Naslovnica Vijesti Hrvatska

Na snagu stupio Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi: Evo što donosi...

Najvišu kaznu, primjerice, moguće je izreći ako trgovac prodaje neki proizvod po cijeni nižoj od bilo koje nabavne cijene u nabavnom lancu tog proizvoda.
07. prosinca 2017. u 07:39 24 komentara 9979 prikaza
Suhomesnati proizvodi
Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji danas stupa na snagu, namijenjen je sprečavanju korištenja dominantne tržišne pozicije i nametanja nepoštenih trgovačkih praksi u proizvodnji, preradi i trgovini hranom.

hrana 'Genijalna ideja' Mladić otkrio super trik: Evo kako održati hranu iz restorana toplom do kuće

Dionici lanca opskrbe hranom nisu samo trgovci kao kod Zakona o trgovini, već je to lanac kojeg čine proizvođač (uključivo i primarni proizvođač), otkupljivač te prerađivač i trgovac. Sprečavanje zloporabe dominantne pozicije u pregovaračkim odnosima i uređivanje tržišta, sankcioniranje nametanja i prebacivanja troškova jedne strane u lancu na drugu, kao i neopravdano raskidanje ugovora i neopravdane naknade za nepostojeće usluge neki su od segmenata koje uređuje ovaj zakon, ističu iz Ministarstva poljoprivrede.

Suhomesnati proizvodi
1 / 10
6. dani hrvatskih tržnica s temom Retro tržnica

Usklađivanje ugovora

Trgovačke lance, s godišnjim prihodom većim od 100 milijuna kuna te otkupljivače i prerađivače s prihodom iznad 50 milijuna kuna zakon obvezuje da postojeće ugovore sa svojim dobavljačima moraju uskladiti najkasnije do 31. ožujka 2018., jer u protivnom oni postaju nevažeći. Zakon je, kako napominju u Ministarstvu poljoprivrede, u postupku usvajanja naišao na veliku potporu zastupnika u Hrvatskom saboru, što najbolje potvrđuju podaci da je najviša predložena kazna za pravne osobe podignuta s 3,5 na 5 milijuna kuna, a za fizičke s 1,5 na 2,5 milijuna kuna, dok je prvotno predloženi rok plaćanja proizvođačima/dobavljačima od 60 dana spušten na 30 dana za svježi asortiman.

NEPOŠTENA TRGOVAČKA PRAKSA Pet milijuna kuna kazne za dampinšku prodaju robe

Najvišu kaznu, primjerice, moguće je izreći ako trgovac prodaje neki proizvod po cijeni nižoj od bilo koje nabavne cijene u nabavnom lancu tog proizvoda.

Za provedbu zakona zadužena je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja koja u svojoj nadležnosti ima ovlast za provođenje nenajavljenih pretraga poslovnih i drugih prostorija poduzetnika, zemljišta i prijevoznih sredstava, kao i za pečaćenje te privremeno oduzimanje predmeta. AZTN-u pripada i ovlast izricanja privremenih mjera, utvrđivanja i izricanja upravno-kaznenih mjera te mogućnost izricanja oslobođenja od plaćanja ili umanjenja plaćanja upravno-kaznene mjere za pokajnike u cilju otkrivanja najtežih povreda.

Cilj je zaštititi proizvođače od nekorektnih tretmana trgovaca i otkupljivača

"Cilj Vlade i Ministarstva poljoprivrede jest zaštititi proizvođače od nekorektnih tretmana trgovaca i otkupljivača, odnosno urediti tržište i sankcionirati nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom", istaknuo je nedavno ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Obitelj jede za stolom jedite na miru Jedete i gutate brzo? Doznajte zašto je to loše...

Dodao je kako vjeruje da će zakon pridonijeti novoj praksi i pravilima te u konačnici poštenijoj trgovini i partnerstvu u odnosima između svih sudionika u tom procesu. Tolušić je naveo kako je više od 20 članica EU po različitim modelima uredilo odnose na svojim tržištima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a Hrvatska je stala uz bok onih koje su se odlučile na rješavanje toga pitanja donošenjem posebnog zakona s detaljnim popisom zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi i sustavom upravno-kaznenih mjera koje omogućuju brži i učinkovitiji postupak.

Zakonom je utvrđena lista s 24 primjera dosadašnjih nepoštenih praksi. To su novčani ili drugi oblici naknada koje trgovci i/ili otkupljivači zaračunavaju proizvođačima, odnosno dobavljačima da bi otkupili njihove proizvode za preradu ili ih stavili na police svojih trgovina. Tako više neće smjeti biti uvjetovanja kompenzacija, naplate naknada za krađu proizvoda s polica trgovina, za investiranje u nove trgovine, istraživanje tržišta i sl., navode iz Ministarstva.

Phil Hogan Hrvatskoj puno veće diskrecijsko pravo u odlučivanju o podjeli novca za agrar Mikrovalna pećnica, hrana PRIPAZITE 10 stvari koje baš nikad ne biste smjeli staviti u mikrovalnu! Baranja MILAN KNEŽEVIĆ Poljoprivreda i turizam kao pokretači razvoja

Elipso

  • stefj:

    Opet miješanje u tržište. Da li je netko analizirao posljedice zakona?... Strani lanci moguće se odluče dobavljati proizvode isključivo vani. Zakon vrijedi u Hrvatskoj, a ne izvan nje... Ovo mi se čini da bismo mogli nazvati medvjeđom uslugom domaćoj poljoprivredi...

  • Ovozemaljski:

    Sad tek slijede muke po proizvođace i dobavljace. Do sada su trgovacki lanci uzimali na tone voca i povrca koje bi onda prodavali posto poto da spase robu, a sada ce otkupljivati samo onoliko koliko im treba, a to znaci ... prikaži još! da ce se na trzistu pojaviti veliki visak robe koji ce najvjerojatnije zavrsiti u smecu. U 2018 godini nas ocekuju prosvjedi seljaka koji nece imati kamo sa svojom robom, zahvaljujuci upravo ovom zakonu gdje se drzava mijesa u trziste. Vraca nam se socijalizam na velika vrata, ovo je politicka odluka za skupljanje politickih poena, ide se u zastitu seljaka, a zapravo ce ga se unistiti. U kapitalizmu se drzava ne smije mijesati u trziste!

  • Avatar xenon
    xenon:

    Ovo je još jedan u nizu bisera nadležnog ministarstva. Zaštiti domaćeg poljoprivrednog proizvođača/prerađivača pod svaku cijenu. Umjesto da na papir stave 10 mjera/inicijativa koje će imati za cilj povećanje kvalitete i kvantitete poljoprivredne proizvodnje, da im pomognu izračunati isplativost određenih ... prikaži još! proizvodnji, da ih (konačno) povežu s kupcima u turizmu - oni uporno donose mjere kojima pokazuju figu zakonima slobodnog tržišta. Sve dok će poljoprivrednici imati takav utjecaj na ministarstvo, a koji ide za tim da ih se štiti a ne da se proizvodnja unapređuje , neće biti pomaka na bolje. Niti za same poljoprivrednike niti za potrošaće nit samu državu.