Jačanje sustava prognoziranja i ranog upozorenja, digitalna transformacija i primjena umjetne inteligencije u meteorologiji, bile su glavne teme dvodnevne konferencije ravnatelja nacionalnih hidrometeoroloških službi srednje Europe (ICCED 2026) u utorak i srijedu u Dubrovniku.
Neformalna konferencija okupila je čelnike i predstavnike nacionalnih hidrometeoroloških službi iz jedanaest država: Hrvatske, Češke, Estonije, Litve, Slovačke, Njemačke, Mađarske, Slovenije, Rumunjske, Austrije i Poljske.
Glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Güttler istaknuo je da su na skupu dominirale dvije teme - financijski okviri i pritisci s kojima se sve zemlje suočavaju, odnosno kako sigurati redovito funkcioniranje svih motriteljskih i prognostičkih sustava, uzimajući u obzir da postoje pritisci na javne financije u svim državama.
Kad je riječ o digitalnoj transformaciji i primjeni umjetne inteligencije u svakodnevnom radu hidrometeoroloških službi, na skupu je istaknuto je da se AI i strojno učenje već koriste za bržu obradu velikih količina podataka, preciznije prognoziranje opasnih pojava i učinkovitije prepoznavanje složenih vremenskih obrazaca, izvijestili si iz DHMZ-a.
"Moji kolege prikazali su dosta rezultata o tome kako novi sustavi za prognozu vremena pomažu, recimo, u prognozi rada solarnih elektrana, vjetroelektrana i hidroelektrana. Mislim da meteorologija također može pomoći u ovoj energetskoj krizi u kojoj se trenutačno nalazimo", kazao je Guttler.
Posebno mjesto u raspravi zauzela je suradnja s civilnom zaštitom, osobito iskustva iz kriznih situacija, modeli koordinacije i načini kako upozorenja na opasne vremenske i hidrološke pojave brže povezati s konkretnim djelovanjem službi na terenu. Upravo ta veza između prognoze, upozorenja i operativnog odgovora ključna je za zaštitu ljudi, imovine i funkcioniranje kritične infrastrukture.
ICCED 2026 pokazao je da se o otpornosti Europe ne može govoriti samo u kontekstu investicija i politika. Ona ovisi i o tome koliko su sustavi prognoziranja, upozoravanja i krizne koordinacije brzi, pouzdani i međusobno usklađeni.
Upravo zato ključno je nastaviti ulagati u nacionalne hidrometeorološke službe kako bi, uz daljnji razvoj tehnologije, podataka i stručnih kapaciteta, nastavile pružati precizne prognoze, pravodobna upozorenja i pouzdanu potporu nadležnim službama u zaštiti ljudi, imovine i kritične infrastrukture. Takvi podaci i sustavi temelj su otpornijeg društva i dugoročnog planiranja u uvjetima klimatskih promjena.
Otvori KEKS Pay
