Naslovnica Vijesti Hrvatska

Zahvaljujući priručnom uređaju za srce Stjepan preživio infarkt

Ekipa Gorske službe spašavanja prva je nemedicinska ekipa koja je primijenila vanjski automatski defibrilator i iz sigurne smrti izvukla čovjeka
12. veljače 2011. u 14:00 2 komentara 243 prikaza
\'11.02.2011.,KB Dubrava, Zagreb, Hrvatska - Konferencija za medije o prvoj akciji spasavanja ljudskog zivota eksternim automatskim defibrilatorom. Nacelnik zagrebacke jedinice GSSa Robert Erhardt, pa
Foto: Borna Filić/PIXSELL

Šezdesetdvogodišnji Stjepan Županić danas ne bi bio među živima da mu ekipa Gorske službe spašavanja nije na vrijeme pružila medicinsku pomoć i tako ga izvukla iz kliničke smrti. Sve se zbilo na Sljemenu, no GSS ovaj put nije tragao za izgubljenim planinarom – postao je prva nemedicinska ekipa koja je primijenila vanjski automatski defibrilator spasivši ljudski život.

Pozlilo mu

Zbog ovoga do sada jedinstvenoga slučaja i posebne važnosti malog, pametnog uređaja, čija je funkcija među ostalim da se njime koriste i educirani laici, u KB-u "Dubrava" jučer je održana konferencija za novinare. U subotu, 5. veljače, Stjepan Županić krenuo je pješice svojom uobičajenom sljemenskom rutom. Pozlilo mu je na gotovo samom kraju puta. Razvili su se tipični simptomi infarkta srca – jaka bol u prsištu, trnjenje ruku, brade, jezika...

Uspio je doći do "Snježne kraljice", odakle je pozvana Hitna pomoć, ali je alarmirana i ekipa Gorske službe koja je bila u blizini pa je procijenjeno da će stići prije nego Hitna iz Zagreba. U trenutku kada je Stjepan već gubio svijest jer je mozak ostao bez krvi i kisika, tri mlada člana GSS-a bila su uz bolesnika, upotrijebila su defibrilator i vratila funkciju srca. Ubrzo je stigla i Hitna, koja je Županića prevezla na kardiologiju u KB "Dubrava", a putem su ga oživljavali još dva puta. Bolesnik je živ i na vrijeme stigao u bolnicu, gdje su mu kardiolozi proširili začepljenu koronarnu arteriju i ugradili stent. Županić se potpuno oporavio i jučer je otpušten iz bolnice, zahvalan svima koji su mu pomogli, ali i svjestan koliko je imao sreće.

Za rendžere, za bazen...

Za razliku od pet do osam tisuća ljudi, koliko ih godišnje u Hrvatskoj pogodi nagla srčana smrt. Dio njih zasigurno bi preživio da, poput mnogih zemalja EU, imamo uhodani program korištenja automatskih defibrilatora. To podrazumijeva da se njime, uz obveznu edukaciju u Hrvatskom Crvenom križu, koriste vatrogasci, policajci, zaštitari, rendžeri u nacionalnim parkovima, spasioci na bazenima i jezerima kao i svi oni koji mogu doći u situaciju da nekoga moraju oživljavati na javnom mjestu.

Maleni, pametni uređaj daje glasovne por

Maleni, pametni uređaj daje glasovne poruke kako se koristi

Vanjski automatski defibrilator košta 25.000 kuna. Maleni je i jednostavan pa ga mogu koristiti laici u situacijama kada službe hitne medicinske pomoći ne mogu dovoljno brzo intervenirati.

Služi dakle za \"gašenje prvog požara\" do dolaska profesionalaca. Kada se elektrode zalijepe na pacijenta, aparat prepoznaje njegovo zdravstveno stanje i daje glasovne i tekstualne poruke što treba učiniti da bi se bolesnik oživio. U 75 do 80 posto slučajeva nagla srčana smrt započinje poremećajem srčanoga ritma. Ako se defibrilator primijeni u prvih 10 do 15 minuta, visoka je vjerojatnost da će osoba preživjeti. Izvan zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj je tek tridesetak ovih uređaja. Osim GSS-a, imaju ga NK Dinamo i Hajduk, Hrvatski Crveni križ, Splitska udruga \"Zdravi grad\".

Digitalna komora
JESTE LI ISPROBALI
HGK: Naša Digitalna komora sada nudi sve bitne informacije za pokretanje poslovanja
  • tomaivan:

    bravo za ekipu HGSS ! ima defibrilatora postavljenih po ustanovama gradske uprave... ali ga malo , jako malo ljudi zna koristiti.... zavod za hitnu medicinu bi trebao raditi tečajeve za zainteresirane....

  • lutomirski:

    Hrvatska opet kasni, takvi defribilatori trebaju da budu na vecoj stanici vlakova, na autobusnim stacijama, svim vecim Hotelima, naravno svaka bolnica, to je jako vazno za turizam da se kaze Hrvatska ima brzu pomoc, i naravno svi bi trebali kurseve ... prikaži još! pöosjetiti barem taksisti...