E, sinko moj! Di su naše ograde nestale? Da se našim starin ustat iz
groba i vidit ovu lipotu od ceste, mislili bi da je ovdi raj, reći će
starica iz Zagvozda, u čijem se odgovoru miješa tuga za izgubljenom
škrtom zemljom i radost što se mladost vratila u njezino selo, na upit
što se to promijenilo u njezinu selu otkako je otvorena autocesta do
Šestanovca.
Najpoznatiji zagvoški glumac Vedran Mlikota i njegov kolega Goran
Navojec, oživjevši na trenutak Škilju iz Zagvozda i Kikaša iz Medova
Doca, dva najpoznatija lika iz legendarnih Prosjaka i sinova, koji su
se s galentarskom opremom preko ramena pojavili na otvaranju autoceste
do Šestanovca, kroz osebujan dijalog ta dva mudra i oštroumna prosjaka
najbolje su dočarali mišljenje Zagvožđana o tome što im autocesta koja
se probija kroz njihovo mjesto donosi.
Puno koštala, al vridi
– Isuksrta ti, moj rođo, puno je koštala, ali i vridi – reći će Kikaš
Škilji iz Zagvozda i pozavidjeti mu što je njegovu mjestu autocesta
bliža nego Medovu Docu.
– Jašta, moj Kikaš, jašta. Valja ona i posljednje kune potrošene u nju.
Rođo moj, od Zagvozda je ona napravila predgrađe Zagreba. Za tri ure
san ja na Trgu bana Jelačića, razroki Škiljo, koji jednim okom gleda na
Biokovo, a drugim na suprotnu Orljaču, svome će zavidnom prosjačkom
suparniku i galentaru Kikašu koji umire od zavisti što je Škilji iz
Zagvozda upala sjekira u med.
Eto, tako se Zagvozd, mjesto koje su proslavili likovi iz Prosjaka i
sinova, a posljednjih deset godina ga Vedran Mlikota na kulturnoj karti
Hrvatske ucrtao kao glavno ljetno okupljalište najpoznatijih hrvatskih
glumaca, od najveće zabiti u Imotskoj krajini zbog autoceste koja
prolazi kroz njega prometnuo, kako Škiljo reče, u predgrađe Zagreba.
A da je ljeti uistinu Zagvozd tako blizu metropoli, najbolje se vidi po
registarskim oznakama parkiranih automobila ispred mjesne trgovine.
Svaki treći je zagrebačkih registarskih oznaka, a gostionicama i
kafićima te središtem mjesta uši para zagrebačka kajkavština. Za to su
“krivi” brojni glumci i poznate osobe iz metropole kojima je Zagvozd,
otkako je manifestacije Glumci u Zagvozdu, postao glavno odredište, a i
brojni radnici sa sjevera koji rade na gradilištu autoceste.
– Ma, lipo ih je čuti kako kajkaju. Imaš osićaj da si na Trgu bana
Jelačića – kaže stariji Zagvožđanin. Njih mi smatramo svojim
sumještanima, dodaje drugi, te napominje kako su se oni uz glumce iz
Zagreba bolje naučili kajkati nego gradonačelnik Bandić u metropoli.
Zagvozd je četiri kilometra zračne linije udaljen od mora, 23 kilometra
od Imotskog, 35 od Vrgorca, a od posljednje točke gotove autoceste u
Šestanovcu samo 15 kilometara. Dogodine će u prosincu autocesta proći i
kroz Zagvozd, a kada se probije tunel Sveti Ilija kroz Biokovo, koji su
inicirali Ljubo Grepo i general Ante Roso, onda će u Zagvozdu biti
ljepše nego i na jednom mjestu makarske rivijere.
Pet minuta do mora, a na spavanje u Zagvozd s druge strane podnožja
Biokova, gdje su noći puno svježije nego na moru. Čvorište u Zagvozdu
bit će mjesto razvoja, sigurno će niknuti neka nova
poslovno-industrijska zona, kojoj se mještani ne raduju koliko
činjenici da bi nakon probijanja tunela kroz Biokovo u njihovu kraju
mogao procvjetati seoski turizam.
Vizionar Goreta
Koliko Zagvozdu znači probijanje tunela, najbolje govori priča o Goreti
iz Rastovca, domišljatom seljaku koji je živio prije 50-ak godina. On
je, kada je ušao u duboku starost, išao od kuće do kuće i u svoju
bilježnicu pisao koliko bi tko dao novca za probijanje tunela. Kada bi
se mještani upisali u njegov libar, onda bi rekao:
– Uzmite maškline, lopate i motike, ajmo na kopanje.
Goreta, kojega se danas sjećaju u Zagvozdu, bio je u neku ruku seoski
vizionar koji je prije pola stoljeća govorio kako će brzo doći vrijeme
kada će kroz utrobu Biokova u Zagvozdu puhati morski maestral. Zato,
neki predlažu da bi se budući tunel kroz Biokovo umjesto tunel Sveti
Ilija trebao zvati Goretin tunel.
A da su nakupci zemljišta osjetili posao u Zagvozdu, najbolje govori
činjenica da mještane stalno obilaze i nude da im kupe krševite ograde
uz autocestu. Međutim, potomci mudrog Škilje iz Zagvozda ne trzaju na
prvu ponudu, nego su strpljivi i vode se onom narodnom iz njihova
kraja: “Zemlja ti ne pita isti i piti, neka stoji!?” Čekajući
najpovoljniji trenutak, i najveću cijenu. Nekoliko je parcela prodano
za 30 eura po četvornom metru, a oni koji znaju koliko će vrijednost
zemljišta porasti nakon probijanja tunela kažu da treba pričekati taj
trenutak, kada će četvorni metar stajati najmanje 200 eura.
Vaterpolo u bunaru
Zagvozd je oduvijek bio sjecište putova. Kroz njega prolazi Napoleonova
cesta koju je gradio prema Albaniji. Vjerujem da će autocesta našemu
mjestu donijeti novi zamah. To se već osjeća sada, kada je autocesta
došla do Šestanovca, a tek kad bude prošla kroz Zagvozd, dodaje Mario
Drlje, vlasnik gostionice Montanense u središtu mjesta.
On i svi drugi mještani istaknut će zaslugu Vedrana Mlikote što je
manifestacijom Glumci u Zagvozdu ovo selo izvukao iz anonimnosti.
Desetu godinu već u tom mjestu okupljaju se glumci na jedinstvenom
ljetnom festivalu, gdje se svake subote od sredine srpnja do kraja
kolovoza izvodi neka predstava. Dok smo bili u Zagvozdu, Vedran Mlikota
boravio je u Dubrovniku, spremao se za svoju premijeru na Dubrovačkim
ljetnim igrama, ali svaku stanku koristi da skoči do svoga zavičaja.
Zagvozd, koji ima oko 800 stanovnika, svake subote postane pretijesan
za sve radoznalce koji žele uživo vidjeti svoje glumačke idole. U
središtu mjesta okupi se po nekoliko tisuća ljudi iz cijele Imotske
krajine, susjedne Hercegovine te gledatelji od Splita do Makarske. Uz
predstave i druge priredbe u Zagvozdu je najpopularnija ribarska noć
koja se održava posljednje subote u srpnju ili prve u kolovozu. Tada se
na seoskom bunaru Vodenjak okupi nekoliko tisuća ljudi koji uživaju u
morskim specijalitetima, a središnja zabava te večeri je vaterpolski
susret koji se igra u bunaru.
– Dok još rade na gradilištu autoceste, gušimo se u prašini, ali
dogodine, kada ona prođe kroz Zagvozd, eto nas u Zagrebu za manje od
tri sata. Ne moraju se bojati Zagrepčani da ćemo tamo ostati, dosta nas
je ostalo, sada će se neki, kada je ovako lipo u Zagvozdu, početi i
vraćati tamo odakle su otišli prije 20 i više godina – kaže Anđelko
Varkaš iz Rastovca kod Zagvozda.
Zagvozd postao predgrađe Zagreba