Tek nekoliko godina nakon Prvog svjetskog rata, dok se Hrvatska preko noći našla u novoj državi i novim političkim okovima, u knjigama je počela tiha, ali snažna pobuna. Povijest, identitet i nacionalna samobitnost nisu se više samo naslućivali – sustavno su se zapisivali, tumačili i branili. Upravo to "zlatno doba" hrvatskog nakladništva prve polovine 20. stoljeća tema je izložbe koju potpisuje jedan od njegovih najboljih poznavatelja, knjižničarski savjetnik i voditelj sveučilišne knjižnice Sveučilišta u Slavonskom Brodu, Ivan Stipić, Zmaj Virski od svetog Jurja. Izložba otvorena u dvorani Državnog arhiva u Slavonskom Brodu donosi rijedak i dragocjen uvid u vrijeme kada su knjige prvi put u punom opsegu postale sredstvo oblikovanja nacionalne svijesti.
Kako se i zašto upravo tada dogodila prava eksplozija nacionalnih tema u hrvatskom nakladništvu, Stipić je istraživao godinama. –Tema izložbe su nacionalne teme u hrvatskom nakladništvu prve polovine 20. stoljeća, a razlozi za taj izbor su višestruki. Prije svega, ja sam knjižničar i bibliofil, to je moj osobni interes. Drugi razlog je obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, što je bilo prilika da se predstavi golem val izdavačke aktivnosti s nacionalnim predznakom u to doba – objašnjava Stipić. Iako hrvatsko nakladništvo postoji još od 17. stoljeća, tek početkom 20. stoljeća nacionalne teme zahvaćaju gotovo sva područja – od povijesti i književnosti, preko etnologije i glazbe, do kazališta, rudarstva i svakodnevice.
– Do tada se uglavnom raspravljalo o jeziku, identitetu unutar Austro-Ugarske i odnosima s drugim južnoslavenskim narodima. Ovo je prvi put da se nacionalna svijest gradi sustavno i široko – ističe Stipić. Razlog zašto se izložba zaustavlja upravo na prvoj polovini 20. stoljeća nije slučajan. – Dolaskom komunističke Jugoslavije 1945. dolazi do naglog prekida. Institucionalna cenzura putem Agitpropa, zabrane javnog djelovanja, progoni pisaca i likvidacije novinara brutalno su presjekli taj razvoj. Među najznačajnijim projektima tog razdoblja Stipić izdvaja razvoj hrvatske leksikografije i enciklopedistike.
– Imamo Hrvatski biografski leksikon Emilija Laszowskog, nastao povodom tisućite obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, prvi hrvatski leksikon iz 1936., kao i Hrvatsku enciklopediju, koja se često pogrešno etiketira. Naime, nije riječ ni o kakvoj 'NDH enciklopediji'. Prvi svezak tiskan je u vrijeme Banovine Hrvatske, a sadržaj jasno pokazuje širinu i znanstvenu ozbiljnost projekta. Poslije je to ideološki 'čišćeno' i pretvoreno u Prvu jugoslavensku enciklopediju.
Izložba otkriva i manje poznate, ali danas iznimno osjetljive teme, poput pitanja hrvatskog prava na Bosnu i Hercegovinu. O toj temi pisali su i autori koje bismo danas, prema vjeroispovijesti, svrstali u Bošnjake, ali su tada djelovali u okviru hrvatskog političkog i kulturnog prostora. Spominje se i Stjepan Radić, ali i brojni drugi autori koji su putem knjiga artikulirali tadašnje interese i strahove. Posebno mjesto na izložbi ima i Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja", koju Stipić, uz Maticu hrvatsku, Društvo hrvatskih književnika i Zavod svetog Jeronima, vidi kao četvrtu snažnu osovinu nacionalnog oblikovanja.
Vrijednost je izložbe i u tome što jasno pokazuje kako nacionalne teme nisu bile marginalne ni isključivo političke, nego duboko utkane u znanstveni i kulturni rad tog vremena. Autori su često djelovali bez institucionalne potpore, oslanjajući se na osobni ugled, entuzijazam i mrežu istomišljenika. Upravo ta kombinacija znanstvene ozbiljnosti i osobne hrabrosti omogućila je da mnoga djela prežive zabrane, ideološke lomove i sustavne pokušaje brisanja iz javnog prostora.
Izložbu su organizirali Državni arhiv i Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja", a sam postav zamišljen je kao orijentir, a ne konačna riječ. – Ovo nije ni jedan posto svega što je objavljeno, ali je dovoljno da potakne znatiželju. Većina građe dostupna je online, uz QR kodove, kako bi posjetitelji sami mogli zaviriti u knjige koje su stvarale temelje nacionalne svijesti – zaključuje Stipić. Izložba tako ne govori samo o prošlosti nego i o trajnoj snazi pisane riječi – onoj koja je, unatoč zabranama, cenzuri i promjenama država, uspjela preživjeti i oblikovati identitet.
Otvori KEKS Pay
